Čovječanstvo je s današnjim danom potrošilo sve Zemljine resurse za 2020.
Dan ekološkog duga / Earth Overshoot Day – 22. kolovoza 2020.
Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a ove je godine pao na 22. kolovoza – dvadesetak dana kasnije i to zahvaljujući pandemiji COVID-19.
Iako nemamo pretjerani razlog za slavlje, prema mreži Global Footprint Network svjetski Dan ekološkog duga dosegnut je 22. kolovoza ili više od tri tjedna kasnije u odnosu na prošlu godinu kada je točka trošenja Zemljinih prirodnih resursa dosegnuta 29. srpnja. Riječ je o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje naš planet može regenerirati u jednoj godini, a ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti. To je prekoračenje koje nazivamo ekološkim dugom.
Znanstvenici ističu da je ta točka ove godine dosegnuta nešto kasnije u odnosu na prošlu godinu zahvaljujući pandemiji COVID-19, koja nas je ipak uspjela usporiti u našem nekontroliranom trošenju Zemljinih prirodnih rezervi. Naime, pandemija je zaustavila život u velikom dijelu svijeta te izazvala privremeni pad emisija stakleničkih plinova, kao i deforestaciju. Prema mreži Global Footprint Network, ljudski utjecaj je u odnosu na 2019. godinu smanjen za 9,3 posto.
Čovječanstvo uvelike ovisi o prirodi koja nam pruža hranu, vodu, drvo, obradive površine, kao i površine za najčešće nekontroliranu urbanizaciju, a isto tako apsorbira ugljikov dioksid. Prema prošlogodišnjem WWF-ovom izvješću „Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode“, nastalom u suradnji s mrežom Global Footprint Network, dana 10. svibnja 2019. čovječanstvo bi iscrpilo sve Zemljine prirodne resurse kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije. To znači da su stanovnicima EU-a, umjesto jednog, neophodna čak 2,8 planeta kako bi zadovoljili svoje potrebe.
Stanovnici Hrvatske su u ekološki dug prošle godine ušli 1. lipnja, a ove godine jedan dan ranije – 31. svibnja 2020., što znači da nas za razliku od većine svijeta ni pandemija COVID-19 nije omela u nekontroliranom korištenju prirodnih resursa „Lijepe naše“. Naši susjedi Slovenci su u ekološki dug prošle godine zakoračili već 27. travnja, a ove godine jedan dan ranije. Stanovnici Bosne i Hercegovine su ove godine u ekološki dug ušli 10. lipnja, Crnogorci dva dana kasnije, dok su stanovnici Srbije u njega zakoračili 18. lipnja, a Sjeverne Makedonije 22. lipnja.
Sve države članice EU-a, počevši od „najgoreg“ Luksemburga koji je sve svoje prirode resurse potrošio već 18. veljače, ušle su u ekološki dug znatno prije 22. kolovoza. Jedino je Rumunjska taj prag prešla dosta kasnije, odnosno 11. srpnja 2020.
Do kada možemo trošiti ono što nemamo?
Do određivanja Dana ekološkog duga, odnosno dana na koji čovječanstvo potroši sve prirodne rezerve koje Zemlja u jednoj godini uspije regenerirati, znanstvenici dolaze proučavanjem cjelokupne ljudske potrošnje i potreba za hranom, energijom, prostorom za izgradnju stanova i kuća te cesta – svih čimbenika koji utječu na globalni biokapacitet ili na ekološki otisak od početka godine.
Usporedbom tih podataka sa stvarno raspoloživim obnovljivim prirodnim izvorima na Zemlji Global Footprint Network je izračunao da čovječanstvo troši 60 posto više od onog što Zemlja može obnoviti, što znači da je ljudima potrebno 1,6 našeg planeta.
Kako bi se ove godine uključio utjecaj pandemije COVID-19, Global Footprint Network je objedinio najpouzdanije podatke i stvorio najprimjerenije pretpostavke za procjenu trenutne situacije prirodnih resursa. Provjerene su promjene u emisijama ugljikovog dioksida, stanje šuma, promjene u potražnji hrane i drugih čimbenika koji su mogli utjecati na globalni biokapacitet.
Zaključak je kako je pandemija izazvala smanjenje emisija ugljikovog dioksida i to za 14,5 % u odnosu na 2019. godinu, dok je sječa šuma smanjena za 8,4 %. Znanstvenici također ističu kako je pandemija izazvala velike poremećaje u globalnom sustavu poljoprivrede i općenito na svjetskim tržištima, no ipak zaključuju da je ukupni učinak na smanjenje razmjera ljudskog utjecaja na naš planet mali.
Cjelokupno izvješće o načinu na koji je određen ovogodišnji Dan ekološkog duga dostupno je na sljedećoj poveznici.
S.F. / Ekovjesnik