77 posto Europljana želi da se potpora EU-a veže uz poštovanje vladavine prava
Većina građana EU-a podupire veći proračun EU-a radi prevladavanja pandemije. Prioritet je javno zdravlje, potom gospodarski oporavak i klimatske promjene.
U novoj anketi koju je naručio Europski parlament i koja je provedena početkom listopada 2020. gotovo osam od deset ispitanika (77 %) diljem EU-a podržalo je ideju da bi EU državama članicama trebao osigurati financijska sredstva samo ako nacionalna vlada poštuje vladavinu prava i demokratska načela. Najmanje sedam od deset ispitanika slaže se s tom izjavom u 26 država članica EU-a. U Hrvatskoj, tog je mišljenja 74 % ispitanika.
Apsolutna većina Europljana i dalje je za povećani proračun EU-a za borbu protiv bolesti COVID-19
54 % Europljana smatra da bi EU trebao raspolagati većim financijskim sredstvima za prevladavanje posljedica pandemije COVID-19. U Hrvatskoj to smatra 60 % ispitanika. U 20 država članica većina ispitanika slaže se s tom tvrdnjom, dok u 14 država članica EU-a apsolutna većina ispitanika podržava veći proračun EU-a.
Na pitanje na što bi se ta povećana sredstva trebala utrošiti, više od polovine ispitanika (54 %) odgovorilo je da bi javno zdravlje trebalo biti prioritet, nakon čega slijede gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (42 %), klimatske promjene i zaštita okoliša (37 %) te zapošljavanje i socijalna pitanja (35 %). Na razini EU-a klimatske promjene i okoliš zamijenili su zapošljavanje među trima prioritetima u odnosu na posljednje istraživanje provedeno u lipnju 2020.
Javno zdravlje glavni je prioritet ispitanicima iz 18 zemalja. Estonija, Latvija i Češka stavile su gospodarski oporavak na vrh, dok su u Austriji, Danskoj i Njemačkoj građani najviše zagovarali borbu protiv klimatskih promjena. U Hrvatskoj (63 % ispitanika), Slovačkoj i Finskoj zapošljavanje i socijalna pitanja smatraju se glavnim prioritetom potrošnje.
Velika većina građana strahuje od izravnog utjecaja na njihovu osobnu financijsku situaciju
Zabrinjavajuća osobna financijska situacija europskih građana od početka pandemije jasan je pokazatelj koliko je važno što brže donijeti nužne odluke o paketu oporavka i višegodišnjem proračunu Unije. Velika većina građana strahuje od izravnih posljedica na njihovu osobnu financijsku situaciju ili je te posljedice već pretrpjela: 39 % ispitanika kaže da je koronakriza već utjecala na njihove osobne prihode (u Hrvatskoj njih 49 %), dok dodatnih 27 % njih očekuje takav učinak u budućnosti (u Hrvatskoj 30 %). Samo 27 % ispitanika očekuje da situacija povezana s pandemijom COVID-19 neće utjecati na njihov osobni dohodak (u Hrvatskoj je tog mišljenja 15 % ispitanika). Većina ispitanika u 20 zemalja kaže da je trenutačna kriza već utjecala na njihove osobne prihode.
Građani i dalje vide EU kao dio rješenja u ovoj krizi
Dvije trećine ispitanika (66 %) slažu se da bi EU trebao imati više nadležnosti u rješavanju kriza kao što je pandemija koronavirusa. U Hrvatskoj je za to 49 % ispitanika. Na europskoj razini, samo se četvrtina (25 %) ne slaže s tom tvrdnjom. Ti su nalazi u skladu s rezultatima iz oba prethodna istraživanja koja je proveo Europski parlament - u travnju i u lipnju 2020. godine.
Podsjetimo, od početka pandemije COVID-19 Europski parlament naručio je tri namjenske ankete kojima se istražuje europsko javno mnijenje u vrijeme pandemije COVID-19.
Posljednja anketa provedena je putem interneta (i telefonski na Malti), a proveo ju je Kantar u razdoblju od 25. rujna do 7. listopada 2020. među 24.812 ispitanika u svih 27 država članica EU-a. Anketa je bila ograničena na ispitanike u dobi od 16 do 64 godine (16 do 54 godine u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj). Reprezentativnost na nacionalnoj razini osigurana je kvotama za spol, dob i regiju. Ukupni rezultati EU-a ponderiraju se prema broju stanovnika svake zemlje obuhvaćene istraživanjem.
Objava cjelovitog izvješća za ovu anketu, uključujući potpuni skup podataka, planirana je za početak studenoga 2020. godine, a prvi rezultati istraživanja javnog mnijenja u EU-u doba COVID-a 19 dostupni su na sljedećoj poveznici.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik