Godinu dana uoči europskih izbora predstavljeno istraživanje Eurobarometra o stavovima građana
Eurobarometar - Što građani misle godinu dana uoči europskih izbora?
Prema istraživanju Eurobarometra, građani prepoznaju vodeću ulogu EU-a u rješavanju kriza, 71 % njih svjesno je utjecaja EU-a na njihove svakodnevne živote i snažno podupiru demokraciju. Najviše su zadovoljni potporom EU-a Ukrajini (69 %) te obranom demokracije i vladavine prava (64 %), a većina njih već je zainteresirana za europske izbore 2024. godine.
Europski parlament objavio je rezultate istraživanja Eurobarometra za proljeće 2023. koji otkriva što najviše brine građane, jesu li optimistični oko budućnosti te imaju li povjerenja u odluke koje se donose na razini EU-a.
Godinu dana uoči europskih izbora, interes javnosti za njih osjetno raste. Većina građana (56 %) kaže kako ih zanimaju sljedeći izbori za Europski parlament, što je za šest bodova više u usporedbi s podacima iz istog razdoblja 2018., odnosno godinu dana uoči posljednjih izbora.
Oko dvije trećine ispitanika (67 %) izjavilo je da bi vjerojatno izašlo na europske izbore da se oni održavaju sljedećeg tjedna. Na slično pitanje postavljeno u istraživanju Eurobarometra u travnju 2018. godine, pozitivno je odgovorilo 58 % ispitanika. To znači da su građani trenutačno zainteresiraniji za europske izbore 2024. nego u istom razdoblju uoči europskih izbora 2019. U Hrvatskoj interes za izbore iskazuje 60 % građana, a njih 53 % odgovara pozitivno na pitanje bi li izašli na birališta, da se izbori održavaju idući tjedan.
„Izbori su važni. Glasanje je vaša prilika da se založite za pitanja koja su vam važna. Pozivam sve građane, posebno naše mlade, da glasaju i tako odluče kako treba izgledati Europska unija u kojoj žele živjeti.“ – istaknula je Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta, komentirajući rezultate istraživanja.
Hrvatskim građanima je najvažnija obrana ljudskih prava, a demokracija im je na trećem mjestu
Budući da su izbori jedan od temelja svake demokracije, europski građani smatraju da je upravo demokracija najvažnija vrijednost koju Europski parlament treba braniti. Za 37 % ispitanika prioritet je obrana demokracije, zatim slijede obrana ljudskih prava u EU-u i ostatku svijeta (28 %) te sloboda govora i mišljenja (27 %). Za hrvatske ispitanike najvažnija vrijednost je obrana ljudskih prava (28 %), a drugo mjesto dijele solidarnost među državama članicama EU-a i regijama te sloboda govora (po 25 %), dok im je demokracija na trećem mjestu s 24 %.
Čak 54 % ispitanika zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u Europskoj uniji. Među raznim aspektima demokracije u Uniji, građani su najviše zadovoljni slobodnim i poštenim izborima (70 %), slobodom govora (70 %) i poštovanjem temeljnih prava (66 %), dok su najmanje zadovoljni borbom protiv dezinformacija i korupcije.
U Hrvatskoj zadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u iskazuje 53 % građana. Najbolje ocjenjuju područje slobode govora (61 %), medijsku raznovrsnost (57 %) te poštovanje temeljnih prava (56 %). Najmanje su zadovoljni time koliko političke stranke uzimaju u obzir interes njih kao građana (36 %) te borbom protiv korupcije (32 %).
Većina građana svjesna je utjecaja EU-a na njihove živote
U četvrtoj godini ovog saziva Europskog parlamenta građani prepoznaju vodeću ulogu EU-a u rješavanju niza kriza koje su obilježile to razdoblje. Velika većina ispitanika svjesna je da EU utječe na njihovu svakodnevicu. Njih 71 % dijeli to mišljenje, uključujući i petinu ispitanika (18 %) koja smatra da mjere EU-a „znatno” utječu na njihov život. Uloga Parlamenta također je prepoznata: 62 % ispitanika ističe kako su nedavno nešto pročitali, čuli ili vidjeli u medijima vezano uz Europski parlament. U Hrvatskoj je vidljivost Europskog parlamenta još veća, budući da je na isto pitanje pozitivno odgovorilo 70 % građana.
Potpora EU-a Ukrajini posebno se ističe kao postignuće kojim su građani ponajviše zadovoljni: 69 % ispitanika zadovoljno je mjerama potpore. Najviše razine potpore zabilježene su u Nizozemskoj (90 %), Švedskoj (87 %), Finskoj (87 %) i Irskoj (87 %). Najnižu razinu potpore iskazali su ispitanici u Slovačkoj (45 %) i Grčkoj (48 %) Ispitanici su također prilično zadovoljni djelovanjem EU-a u području zaštite demokratskih prava, poštovanja vladavine prava (64 %) i vanjske politike (54 %). Ispitanici u Hrvatskoj također su najviše zadovoljni potporom EU-a Ukrajini (72 %), a slijede aktivnosti vezane uz digitalnu agendu (59 %) te vanjsku politiku (57 %).
Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti
Posljedice mnogobrojnih nedavnih kriza vidljive su u stanju gospodarstva i financijskoj situaciji građana. Polovina ispitanika (50 %) primjećuje pad životnog standarda i očekuje da će se taj trend nastaviti i sljedeće godine. Gotovo trećina građana (29 %) kaže kako još nije primijetila pad standarda, no očekuje da će se to dogoditi tijekom iduće godine. Stoga su povećana i očekivanja za pronalaskom konkretnih rješenja.
Skoro dvije trećine (65 %) ispitanika nije zadovoljno mjerama u vlastitoj državi za rješavanje krize troškova života, a njih 57 % nije zadovoljno mjerama EU-a usmjerenim na ublažavanje te situacije. U Hrvatskoj nacionalnim mjerama protiv inflacije nije zadovoljno 73 % građana, a EU mjerama 59 %.
U skladu s navedenim pokazateljima, građani na razini EU-a žele da borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti bude prioritet Europskog parlamenta (38 %). Nakon nje slijede javno zdravstvo (33 %), borba protiv klimatskih promjena (31 %) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (31 %).
U Hrvatskoj je borba protiv siromaštva također prepoznata kao gorući problem i to u još većoj mjeri nego na razini EU prosjeka pa tako 45 % ispitanika navodi da bi za Parlament to trebala biti prioritetna tema, a jednako važnim drže i potporu gospodarstvu (45 %). Slijede javno zdravlje (26 %), budućnost Europe (25 %), a zatim borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (23 %).