Nova EU pravila o sustavu nadzora u ribarstvu

Uvodi se obvezni videonazdor za određena plovila kako bi se spriječili prekršaji

Na plovilima koja su se u inspekcijama pokazala kao rizična uvodi se obvezan videonadzor, a predviđa se i uvođenje sankcija za rekreacijske ribolovce koji ne poštuju EU mjere očuvanja ili pravila ribarstva. Novost predstavljaju i nove mjere za rješavanje problema izgubljene ribolovne opreme, ali i osiguravanje sljedivosti ribe u cijelom prehrambenom lancu, uključujući prerađene i uvezene proizvode.

Europski parlament je u četvrtak prihvatio pregovaračko stajalište o novom sustavu nadzora u ribarstvu koji će reformirati dosadašnja EU pravila upravljanja ribarskim aktivnostima koja su na snazi od 2010. godine.

Kako se navodi u priopćenju Europskog parlamenta, zastupnici su se složili oko uporabe nove tehnologije za bolju provedbu pravila u ribarstvu te jačanje sigurnosti i transparentnosti, a ustrajali su i na tome da potrošači moraju znati kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.

Korištenje nadzornih kamera (CCTV) u svrhu kontrole iskrcavanja bit će obvezno za „minimalni postotak“ plovila duljih od 12 metara koja su se u inspekcijama pokazala kao rizična. Opremu će također, kao sastavni dio kazne, morati koristiti plovila koja su počinila dva ili više ozbiljna prekršaja. S druge strane, plovila koja će dobrovoljno koristiti CCTV tehnologiju trebala bi dobiti poticaje poput dodatnih kvota ili brisanja prekršajnih bodova.

Zastupnici su dali potporu prijedlogu usklađivanja sankcija te zatražili uspostavu „EU registra“ prekršaja, kako bi se centralizirale informacije iz svih država članica, a pozvali su i na „odgovarajući sustav sankcija“ za prekršaje rekreacijskih ribolovaca.

Smanjenje otpada, jačane sigurnosti i transparentnosti

Sukladno EU strategiji Od polja do stola, Europski parlament traži sljedivost proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu, uključujući prerađene i uvezene proizvode. Tako bi potrošačima trebali biti dostupni podaci o vrsti ribe, lokaciji, datumu i vremenu ulova, kao i o vrsti korištene opreme.

S ciljem smanjenja otpada u moru, zastupnici su se složili da sva plovila moraju obvezno obavijestiti nacionalne vlasti o izgubljenoj ribolovnoj opremi te posjedovati opremu potrebnu za njegovo pronalaženje. Osim toga, sva plovila također moraju biti opremljena geolokacijskim uređajima kako bi se automatski mogla identificirati i utvrditi njihov položaj. Kako se ističe u prihvaćenom tekstu, riječ je o nužnoj mjeri kako bi se poboljšala sigurnost na moru.

Na kraju, Europski parlament predlaže i povećanje dopuštene greške za procijenjene količine nekih ribljih vrsta, odnosno dopušteno odstupanje.

„Napravili smo važan korak ka zajedničkim pravilima. Inspekcije ribarskih aktivnosti u Španjolskoj ne smiju se razlikovati od onih u Danskoj, Poljskoj ili Italiji. One se moraju uskladiti i biti učinkovitije, bez da to rezultira većim birokratskim opterećenjima u sektoru.“ – izjavila je izvjestiteljica Clare Aguilere (S&D, Španjolska).

Odbor za ribarstvo je prihvatio stajalište o EU sustavu za nadzor ribarstva dana 5. veljače te ga uputio na glasanje zastupnicima u Parlamentu koji su ga prihvatili s 401 glasova za, 247 protiv i 47 suzdržanih. Prijedlog ažurira pet postojećih uredbi i usklađuju sustave nadzora i inspekcije te sankcija diljem EU država članica. Sada slijedi početak pregovora s Europskim vijećem, a prema sadašnjem prijedlogu, gospodarski subjekti imat će na raspolaganju četiri godine nakon što pravila stupe na snagu za opremanje plovila potrebnom novom tehnologijom.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Nova vrsta polimera brzo se razgrađuje pod ultraljubičastom svjetlošću

Ribarske mreže i užad čine velik dio plastičnog otpada u morima i oceanima te nanose veliku štetu njihovim ekosustavima. S ciljem rješavanja problema plastičnog onečišćenja morskog okoliša, kemičari sa Sveučilišta Cornell razvili su novi polimer koji se razgrađuje pod ultraljubičastom svjetlošću.

Lastovsko podmorje čišće za tonu plastičnog otpada

Svake godine u morima završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, kojima treba do šesto godina da se razgrade. Time naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora koje glasi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, postaje grobljem plastike.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER