EU u okviru ZPP-a pruža potporu klimatski neprihvatljivim praksama

Polovica financijskih sredstava EU-a predviđenih za klimu troši se u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), ali se emisije iz poljoprivrede ne smanjuju!

Financijska sredstva koja je EU izdvojio za poljoprivredu nisu dovela do pozitivnih promjena u pogledu klimatske prihvatljivosti poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda.

Financijska sredstva EU-a izdvojena za djelovanje u području klime nisu doprinijela smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda (European Court of Auditors - ECA). Iako je više od četvrtine svih rashoda EU-a u području poljoprivrede za razdoblje 2014.–2020., u ukupnom iznosu većem od 100 milijardi eura, bilo namijenjeno za odgovor na klimatske promjene, emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede nisu zabilježile pad od 2010. godine.

Razlog leži u tome što većina mjera za koje se pruža potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ima nizak potencijal za ublažavanje klimatskih promjena, a ZPP-om se ne potiče primjena djelotvornih klimatski prihvatljivih praksi, tumači Europski revizorski sud.

„EU ima ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena u poljoprivrednom sektoru jer postavlja standarde u području okoliša i sufinancira većinu rashoda država članica za poljoprivredu”, izjavio je Viorel Ștefan, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće. „Sud očekuje da će njegovi zaključci biti korisni u kontekstu cilja EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan. Nova zajednička poljoprivredna politika trebala bi biti više usmjerena na smanjenje poljoprivrednih emisija te bi trebala biti odgovornija i transparentnija u pogledu doprinosa koji pruža ublažavanju klimatskih promjena”.

Kako se navodi u priopćenju, revizori su ispitali je li se u okviru ZPP-a u razdoblju 2014. – 2020. pružala potpora praksama ublažavanja klimatskih promjena koje imaju potencijala za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz tri glavna izvora: uzgoja stoke, upotrebe kemijskih gnojiva i stajskog gnoja te upotrebe zemljišta (zemljišta pod usjevima i travnjaka). Također, analizirali su je li se u okviru ZPP-a u razdoblju od 2014.–2020. na bolji način poticala primjena djelotvornih praksi ublažavanja nego u razdoblju 2007.–2013.

Stočne emisije čine otprilike polovicu emisija iz poljoprivrede

Nažalost, razina emisija uzgoja stoke nije se smanjila od 2010. godine. Te su emisije izravno povezane s veličinom stada stoke, a dvije trećine tih emisija proizlaze iz uzgoja goveda. Udio emisija koje se mogu pripisati uzgoju stoke još je i veći ako se uzmu u obzir emisije iz proizvodnje hrane za životinje (uključujući uvoz). Revizorski sud upozorava kako se ZPP-om ne nastoji ograničiti broj grla stoke niti se pružaju poticaji za njegovo smanjenje.

U tržišne mjere u okviru ZPP-a ubraja se promicanje proizvoda životinjskog podrijetla, čija potrošnja nije zabilježila smanjenje od 2014. godine. Time se doprinosi proizvodnji emisija stakleničkih plinova, a ne njihovu smanjenju.

Nadalje, emisije iz kemijskih gnojiva i stajskog gnoja, koje čine gotovo trećinu poljoprivrednih emisija, zabilježile su porast u razdoblju 2010.–2018. Iako se u okviru ZPP-a pruža potpora praksama koje mogu dovesti do smanjene upotrebe gnojiva, kao što su ekološki uzgoj i uzgoj mahunastog povrća u zrnu, revizori su utvrdili da učinak tih praksi na emisije stakleničkih plinova nije jasan. S druge strane, nedovoljno se financiraju prakse koje su dokazano djelotvornije, kao što su metode precizne poljoprivrede kojima se primjena gnojiva usklađuje s potrebama usjeva.

>>> Pročitajte još >>> Europarlamentarci za zeleniju, pravedniju i otporniju poljoprivrednu politiku

  • Prema tvrdnjama znanstvenika, kad bi barem 10 % površine svake farme u Europi bilo prirodno stanište poput živice, cvjetne trake ili bare, priroda bi se mogla obnoviti. / Foto: Pixabay

Načelo „onečišćivač plaća” ne primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

U okviru ZPP-a potpora se pruža praksama koje nisu klimatski prihvatljive, primjerice na način da se potpora isplaćuje poljoprivrednicima koji obrađuju isušena tresetišta, koja čine manje od 2 % poljoprivrednog zemljišta EU-a, ali koja su odgovorna za ispuštanje 20 % stakleničkih plinova uzrokovanih poljoprivredom u EU-u. Financijska sredstva za ruralni razvoj mogla su se upotrijebiti za obnovu tresetišta, ali se takva praksa nije često primjenjivala.

Potpora koja se u okviru ZPP-a isplaćuje za mjere usmjerene na sekvestraciju ugljika, kao što su pošumljavanje i prenamjena obradivog zemljišta u travnjake, nije zabilježila povećanje u odnosu na razdoblje od 2007.–2013. Također. zakonodavstvom EU-a trenutno nije predviđeno da se načelo „onečišćivač plaća” primjenjuje na emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

Na koncu, u priopćenju se ističe da je unatoč većim ambicijama EU-a u području klime došlo do tek manjih izmjena u višestrukoj sukladnosti i mjerama ruralnog razvoja u odnosu na prethodno razdoblje. Iako je program ekologizacije trebao poboljšati uspješnost ZPP-a u pogledu okoliša, njime se poljoprivrednici nisu poticali na primjenu djelotvornih klimatski prihvatljivih mjera, a njegov je učinak na klimu bio tek neznatan.

Podsjetimo, proizvodnja hrane odgovorna je za 26 % globalnih emisija stakleničkih plinova, a poljoprivreda, posebno sektor stočarstva, odgovorna je za većinu tih emisija. Trenutačno su na razini EU-a u tijeku pregovori o zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2021.–2027., koja će raspolagati proračunom od otprilike 387 milijardi eura. Nakon što se postigne dogovor o novim pravilima, države članice provodit će ih u sklopu svojih „strateških planova u okviru ZPP-a” koji su osmišljeni na nacionalnoj razini i čiju provedbu prati Europska komisija. U skladu s važećim pravilima svaka država članica odlučuje hoće li njezin poljoprivredni sektor doprinositi smanjenju poljoprivrednih emisija.

  • Financijska sredstva koja je EU izdvojio za poljoprivredu nisu dovela do pozitivnih promjena u pogledu klimatske prihvatljivosti poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda. / Foto: European Court of Auditors - ECA

Tematsko izvješće br. 16/2021 „Zajednička poljoprivredna politika i klima: polovica financijskih sredstava EU-a predviđenih za klimu troši se u okviru ZPP-a, ali se emisije iz poljoprivrede ne smanjuju”, dostupno je na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Europol pokrenuo fotografski natječaj CAPTURE25

Napunite baterije svog fotoaparata, obrišite svoj omiljeni objektiv i ne zaboravite svoju memorijsku karticu - vrijeme je da snimite nekoliko fotografija dostojnih Europolovog natječaja Capture25.

Zastupnici u Europskom parlamentu dali zeleno svjetlo novom ZPP-u

Europski parlament je u utorak odobrio reformu poljoprivredne politike EU-a, koja će biti „zelenija, pravednija, fleksibilnija i transparentnija“, priopćili su iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER