Zelena akcija: „Hrvatska je podbacila s planom zatvaranja TE Plomin“

Europe Beyond Coal: „Ugljen se ubrzano napušta diljem Europe, a očekujemo da će se to u Hrvatskoj dogoditi najkasnije do 2030., kao i u svim drugim odgovornim europskim zemljama.“

Termoelektranu na ugljen Plomin treba zatvoriti u idućih pet godina, a ne tek 2033., kako je danas na klimatskim pregovorima u Glasgowu najavio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, poručuju iz Zelene akcije.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je u utorak održao govor na sastanku na vrhu šefova država i vlada u sklopu 26. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu te je istaknuo kako „Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno", izvijestila je Vlada RH. „Imamo 4. najmanji otisak u EU. Ukupno 38 posto naše zemlje je pod zaštitom. Hrvatska je zemlja blagoslovljena ogromnom bioraznolikošću”, kazao je Plenković te obećao da će Hrvatska do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 % (u odnosu na razine emisija iz 1990.).

„Ciljna godina za prestanak korištenja ugljena je 2033., no nastojat ćemo to postići i ranije", kazao je Andrej Plenković, čime je Hrvatska postala 21. europska zemlja koja se obvezala na prestanak korištenja energije iz ugljena od potpisivanja Pariškog sporazuma.

Na današnju izjavu predsjednika Vlade RH reagirala je Zelena akcija koja već duži niz godina upozorava da bi Hrvatska po uzoru na druge europske zemlje trebala odlučno krenuti na put prestanka korištenja ugljena.

„Termoelektranu na ugljen Plomin treba zatvoriti u idućih pet godina, a ne tek 2033., kako je danas na klimatskim pregovorima u Glasgowu najavio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković", priopćili su iz Zelene akcije. „Umjesto da skorim zatvaranjem ovog postrojenja Hrvatska bude među pozitivnim primjerima energetske tranzicije, odgađanjem se svrstavamo na začelje europskih država. Naime, Belgija, Austrija i Švedska već su zatvorile sve svoje termoelektrane na ugljen, do 2025. to će napraviti još sedam država u Europi, a do kraja ovog desetljeća još njih šest. Hrvatska, prema planu Vlade, će biti godinama iza njih. Osim Hrvatske, samo četiri države u Europi imaju plan zatvoriti svoje preostale TE na ugljen nakon 2030., a još sedam ih nije odredilo godinu zatvaranja. Vjerujemo kako će u konačnici okolišne, društvene i ekonomske okolnosti navesti Vladu RH za zatvori TE Plomin znatno prije planiranog roka."

„Ugljen se ubrzano napušta diljem Europe, a očekujemo da će se to u Hrvatskoj dogoditi najkasnije do 2030., kao i u svim drugim odgovornim europskim zemljama.“ – kazala je Kathrin Gutmann, direktorica kampanje Europe Beyond Coal.

Sve europske zemlje moraju odustati od ugljena najkasnije do 2030. godine

Izjavu predsjednika Vlade RH danas je uvjetno pozdravila i mreža Europe Beyond Coal.

„Hrvatska najava postupnog napuštanja ugljena 2033. ili prije dobrodošao je dodatak početku COP26“, rekla je Kathrin Gutmann, direktorica kampanje Europe Beyond Coal. „Ugljen se ubrzano napušta diljem Europe, a očekujemo da će se to u Hrvatskoj dogoditi najkasnije do 2030., kao i u svim drugim odgovornim europskim zemljama. Fokusiranje na energetsku tranziciju uz potpuno napuštanje fosilnih goriva i prijelaz na obnovljive izvore energije do 2035. najpametniji je put naprijed za Europu, a sunčana Hrvatska može biti izvrstan primjer kako se ugljen može zamijeniti obnovljivom energijom.”

„Ako želimo ostati ispod 1,5 °C, sve europske zemlje, uključujući Hrvatsku, moraju odustati od ugljena najkasnije do 2030. godine. Hrvatski susjedi Italija i Mađarska su to već učinili i Hrvatska bi im se trebala pridružiti”, rekao je Zoran Tomić, direktor hrvatske podružnice organizacije Greenpeace. „Međutim, postupno napuštanje ugljena ne smije značiti zaokret prema lažnim rješenjima kao što su fosilni plin ili nuklearna energija. Hrvatska ima ogroman potencijal obnovljive energije, posebice solarne. Zajedno s povećanjem energetske učinkovitosti, to je pravi put naprijed”, zaključio je Tomić.

Podsjetimo, 'coal-free' države članice EU-a su Belgija (2016.), Austrija (2020.) i Švedska (2020.). Napuštanje ugljena do 2025. godine potvrdili su Portugal (krajem 2021.), Francuska (2022.), Ujedinjeno Kraljevstvo (2024.) te Mađarska, Italija, Irska i Grčka (do 2025.). Plan napuštanja do 2030. godine donijele su Sjeverna Makedonija (2027.), Danska (2028.), Finska (sredinom 2029.), Nizozemska (krajem 2029.) te Slovačka i Španjolska (do 2030.). Posljednje europske zemlje koje će prema najavama napustiti korištenje ugljena u proizvodnji električne energije su Bugarska (2038.-2040.), Njemačka (2038.), Crna Gora (2035.), Rumunjska (2032.) i sada Hrvatska (najkasnije 2033.).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Wiener Stadthalle dobila novi fotonaponski sustav na krovu dvorane F

Wiener Stadthalle, tvrtka koja posluje u sklopu Bečkog holdinga, proširuje proizvodnju zelene električne energije završetkom instalacije novog fotonaponskog sustava na krovu dvorane F. Novih 925 fotonaponskih modula prekriva površinu od 1806 četvornih metara pa će se na krovu najveće bečke višenamjenske dvorane od ove jeseni proizvoditi još više solarne energije.

Bugarska napušta ugljen tek 2038. ili 2040. godine

Bugarska vlada najavila je postupno napuštanje ugljena do 2038. ili 2040. godine. Tako se navodi u njihovom nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji je u četvrtak dostavila Europskoj komisiji.

Rumunjska ubrzava postupno napuštanje ugljena do 2030.

Rumunjska vlada objavila je prijedlog zakona za postupno napuštanje korištenja ugljena do 2030. godine. Očekuje se kako će zakon po hitnom postupku biti usvojen u roku od mjesec dana pa se raniji rok, objavljen u rujnu 2021., skraćuje za dvije godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER