COP26: Svjetski čelnici za stolom ne razmišljaju o smanjenju emisija
Organizacije za zaštitu okoliša smatraju da je licemjerno zalagati se za smanjenje emisija i pritom zadržati meso i mliječne proizvode na jelovniku: „Kao da na konferenciji o raku pluća dijelite cigarete!“
Iako uzgoj stoke doprinosi s oko 14,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a znanstvenici već dugo ukazuju na nužnost održivije proizvodnje mesa i smanjenja konzumacije proizvoda na bazi životinja, to ipak nije utjecalo na uklanjanje mesa i mliječnih proizvoda s jelovnika UN-ove klimatske konferencije COP26 u Glasgowu.
Drugog dana UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26, više od stotinu svjetskih čelnika podržalo je Glasgowsku deklaraciju o šumama i korištenju tla (Glasgow Leaders' Declaration on Forests and Land Use) kojom će se do 2030. godine nastojati zaustaviti i preokrenuti trendovi deforestacije i uništavanja tla. Potpisom navedene deklaracije svjetski su čelnici potvrdili nužnost poboljšanog upravljanja tlom jer se time mogu ublažiti utjecaji klimatskih promjena te smanjiti ekološki štetni učinci proizvodnje hrane temeljene na uzgoju životinja. U taj dio priče svakako se uklapa i nužnost smanjenja konzumiranja hrane proizvedene na bazi životinja, čime se svakako ne predlaže masovni prijelaz na vegansku ili vegeterijansku prehranu, već ističe potreba održivije proizvodnje mesa i smanjena konzumaciju proizvoda na bazi životinja.
Međutim, predanost borbi za smanjenje količina emisija stakleničkih plinova pala je na samom početku UN-ove klimatske konferencije COP26 u Glasgowu i to za stolom. Tako smatraju organizacije za zaštitu okoliša koje su na najvažnijem događaju na kojem se odlučuje o daljnjem tijeku globalne klimatske krize ipak očekivale klimatski prihvatljiv jelovnik. Naime, čak 58 % jela koji se poslužuju na ovoj klimatskoj konferenciji pripremljeno je korištenjem mesa ili ribe (41 %) i mliječnih proizvoda (17 %), unatoč tome što organizatori COP26 znaju koliki je ugljični otisak mliječnih i mesnih proizvoda.
Na konferenciji COP26 delegatima je na raspolaganju prilično raznovrstan jelovnik, a između ostalog uključuje sendviče, peciva, tjestenine, pizze i salate. Jelovnik, ali i ugljični otisak svih jela koji se poslužuju na konferenciji, dostupan je putem web stranice A Recipe For Change na kojoj je objavljen tekst sljedećeg sadržaja: „Prema WWF-u, moramo smanjiti [ugljični otisak hrane] ispod 0,5 kg CO2e [po obroku] kako bismo postigli ciljeve definirane Pariškim sporazumom.“
Međutim, pogled na jelovnik pokazuje da više od polovice jela sadrži meso ili mliječne proizvode koji su među namirnicama s najvećim ugljičnim otiskom. Prema švedskom startupu Klimato, jednom od partnera konferencije COP26 koji prikazuje ugljični otisak svakog jela, cilj je pomoći delegatima pri odabiru hrane s najmanjim utjecajem ugljika.
Poznato je da stočarstvo doprinosi s oko 14,5 % ukupnih svjetskih emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a možemo ih smanjiti samo ako smanjimo konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda. Među jelima se poslužuju i ona s najmanjim ugljičnim otiskom i riječ je o jelima na bazi povrća. Na primjer, tjestenina s povrćem stvara samo 0,3 kg ugljika po obroku, dok ostala jela imaju daleko veći ugljični otisak. Među najgore rangiranima čak su i neka vegetarijanska jela, poput pizze s mozzarellom od bivoljeg mlijeka koja stvara 2,1 kg ugljika po porciji.
Prema Joelu Scott-Halkesu, glasnogovorniku pokreta Animal Rebellion, uključivanje hrane s visokim ugljičnim otiskom ukazuje na neuspjeh Ujedinjenog Kraljevstva kao domaćina konferencije COP26 i nerazumijevanje glavnog uzroka klimatske krize.
„Potpuno nepromišljeno uključivanje mesa i mliječnih proizvoda te nekih plodova mora na jelovnik konferencije COP26 upućuje na potpuni neuspjeh britanske vlade u definiranju glavnog uzroka klimatske krize“, rekao je Joel Scott-Halkes. „To je kao da na konferenciji o raku pluća dijelite cigarete. Nužnost poduzimanja hitne klimatske akcije nikad neće biti moguća sve dok se donose takve nepromišljene odluke.“
Svjetski čelnici i dalje vole letjeti
Već smo ranije izvijestili kako je Unilever, ovogodišnji treći najveći svjetski proizvođač plastičnog otpada, glavni partner UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP26, koja se održava u Glasgowu do 12. studenog 2021. Osim, po mnogima, uvredljive uloge Unilevera u organizaciji COP26, brojni su svjetski mediji prenijeli vijest o „zapanjujućem licemjerju“ Borisa Johnsona zbog leta iz Glasgowa na večeru „s osvjedočenim poricateljem klimatskih promjena“ u jednom privatnom londonskom klubu, što je Downing Street pokušao opravdati „vremenskim ograničenjima koji premijera sprječavaju u korištenju vlaka“.
I sama predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen ili „Miss Green“ kako je prozvana na društvenim mrežama, kritizirana je nakon što je objavljeno da je tijekom klimatskih pregovora na COP26 privatnim avionom preletjela udaljenost od svega 50 km. Osim toga, samo nekoliko dana nakon što je tijekom uvodnih razgovora na klimatskoj konferenciji u Glasgowu pozvala „sve nas da učinimo sve što je potrebno da ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5 °C“, britanski dnevnik The Telegraph otkrio je da je von der Leyen od stupanja na dužnost u prosincu 2019. privatni zrakoplov koristila za čak 18 od 34 službenih putovanja.
Podsjetimo, iako su komercijalni letovi izuzetno štetni za okoliš, učinak leta privatnog zrakoplova mnogo je gori. Kako je otkrila grupa istraživača iz Europske federacije za prijevoz i okoliš iz Bruxellesa – poznatije kao Transport & Environment, jedan privatni mlaznjak tijekom samo jednog sata može ispustiti dvije tone CO2. Za bolje razumijevanje, prosječna osoba koja živi u Europskoj uniji emitira 8,2 tone ekvivalenta CO2 tijekom cijele godine.
S.F. / Ekovjesnik