Komisija poduzima mjere protiv pet država članica EU-a radi poboljšanja gospodarenja otpadom
U „lijepom društvu“ zbog nepoštovanja zakonodavstva EU-a o otpadu
Europska komisija poduzima pravne radnje protiv Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Grčke i Slovačke zbog nepoštovanja zakonodavstva EU-a o otpadu.
U EU-u su zakoni i politika o otpadu potaknuli znatna poboljšanja u gospodarenju otpadom, potiču inovacije u području odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada, ograničavaju odlaganje otpada i potiču promjene u ponašanju potrošača. Okvirna direktiva o otpadu i Direktiva o odlagalištima otpada sadržavaju skup pravila za sprečavanje i smanjenje negativnog učinka stvaranja otpada i gospodarenja otpadom. Također, Komisija neprestano radi na modernizaciji tih pravila kako bi ih prilagodila kružnom gospodarstvu i digitalnom dobu. U okviru te ambicije Komisija će narednih dana predložiti reformu EU-ovih pravila o pošiljkama otpada u inozemstvo kako bi se osiguralo da EU svoje izazove povezane s otpadom ne prebacuje na treće zemlje. Komisija istodobno državama članicama pruža kontinuiranu potporu za pravilnu provedbu postojećih propisa i pritom se prema potrebi koristi svojim izvršnim ovlastima, što je vrlo važno za očuvanje zdravlja građana EU-a i čistoće okoliša, priopćila je Europska komisija.
S obzirom na sve navedeno, Komisija je poduzela pravne radnje protiv Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Grčke i Slovačke zbog njihova nepoštovanja zakonodavstva EU-a o otpadu - Okvirne direktive o otpadu i Direktive o odlagalištima otpada, te ih pozvala da osiguraju odgovarajuću obradu otpada prije njegova odlaganja. U slučaju Rumunjske Komisija je odlučila Sudu Europske unije uputiti i dodatni predmet zbog nepoštovanja Direktive o odlagalištima otpada.
Komisijine provedbene mjere služe kao potpora prelasku na kružno gospodarstvo te pomažu u zaštiti okoliša i zdravlja ljudi od štetnih učinaka onečišćenja otpadom, u skladu s ciljem nulte stope onečišćenja koji je postavila Komisija. Neodgovarajuća obrada otpada može imati razorne posljedice za zdravlje ljudi, vodu, tlo i zrak, a opasne tvari prisutne u otpadu mogle bi onečistiti vodu za piće i tlo, navodi Komisija.
U Okvirnoj direktivi o otpadu utvrđena su osnovna načela gospodarenja otpadom te je uspostavljena hijerarhija otpada u EU-u. U skladu s tom hijerarhijom obrada otpada trebala bi se odvijati prema sljedećim koracima: prevencija, ponovna uporaba, recikliranje, oporaba, odlaganje. Odlaganje otpada najnepoželjnija je opcija i trebalo bi ga ograničiti na nužni minimum. Prema pravilima EU-a odlaganje otpada na odlagališta trebalo bi se postupno ukidati i, ako je neizbježno, na odgovarajući način kontrolirati kako bi bilo sigurno za zdravlje ljudi i okoliš.
Prema najnovijim dostupnim podacima, 2018. je na odlagališta odloženo 24 % komunalnog otpada nastalog u EU-u. Direktivom o odlagalištima utvrđuju se strogi operativni zahtjevi za odlagališta te se propisuje odgovarajuća obrada otpada prije njegova odlaganja.
Utjecaj na zdravlje i okoliš
Budući da se Direktiva o odlagalištima otpada ne primjenjuje ispravno, građani i poduzeća iz Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Grčke i Slovačke možda ne mogu ostvarivati sve koristi odredaba Direktive, što dovodi do:
- većeg rizika za zdravlje građana, posebno u vezi s astmom, urođenim anomalijama i niskom porođajnom težinom novorođenčadi
- većeg onečišćenja okoliša, posebice površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka (na primjer, tijekom razgradnje organskog otpada, koji čini velik dio komunalnog otpada, oslobađaju se štetni plinovi (CO2 i metan))
- nepotrebnog gubljenja materijala iz europskog gospodarstva u slučajevima kad se odlaže otpad koji se može reciklirati.
Ako se odlaganje ne može izbjeći, države članice moraju poduzeti mjere kako bi osigurale da se odlaže samo obrađeni otpad. Sud EU-a u svojoj je presudi od 15. listopada 2014. presudio da se ne može vršiti bilo kakva obrada otpada prije odlaganja, nego da ona mora biti u obliku koji je najprimjereniji za najveće moguće smanjenje negativnih učinaka na okoliš i zdravlje ljudi. Studije i istrage koje je pokrenula Komisija pokazale su da su u pet navedenih država članica na nekoliko odlagališta otpada bili prisutni nedostaci u pogledu tog zahtjeva.
Stoga je Komisija poslala službene opomene Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj te ih pozvala da pravilno primjenjuju Direktivu o odlagalištima otpada i Okvirnu direktivu o otpadu. Studije su pokazale da u Bugarskoj postoje nedostaci na svim posjećenim lokacijama. Na 52 odlagališta obrada otpada ne uključuje odgovarajući odabir tokova otpada. U Hrvatskoj su nedostaci utvrđeni na svim posjećenim lokacijama, a pokazalo se i da se komunalni otpad odlaže bez ikakve obrade. Kad je riječ o Grčkoj, studije su pokazale da nema dovoljno postrojenja za obradu i da se otpad ne prikuplja dovoljno odvojeno. U Rumunjskoj su nedostaci utvrđeni na svim posjećenim lokacijama, a pokazalo se i da se većina otpada odlaže bez ikakve obrade. I u Slovačkoj su nedostaci utvrđeni na svim posjećenim lokacijama. Otpad se odlaže bez odgovarajuće obrade na 111 slovačkih odlagališta jer postrojenja na njima nisu dostatna za odabir različitih vrsta otpada.
Osim toga, zasebni predmet protiv Rumunjske pokrenut je jer je u skladu s Direktivom o odlagalištima do 16. srpnja 2009. trebala zatvoriti i sanirati 109 odlagališta. Sud Europske unije utvrdio je 18. listopada 2018. da Rumunjska nije ispunila svoje obveze u pogledu 68 odlagališta. Iako je postigla određeni napredak, Rumunjska nije u potpunosti postupila u skladu s presudom Suda: 42 odlagališta još nisu zatvorena, a za mnoge od njih radovi za sanaciju još nisu ni u planu. Slični postupci zbog povrede u tijeku su i za Bugarsku, Cipar, Italiju i Sloveniju.
- Europska komisija / Ekovjesnik