Europski sud pravde donio važnu presudu u korist europskog hrčka
Udruga Biom pozdravlja ovu odluku jer je stručno utemeljena i poštuje smisao legislative zaštite prirode
Ova presuda ima puno širu primjenu jer podrazumijeva nešto što je stručnoj javnosti odavno jasno: zaštita neke vrste se ne može provesti samo na lokaciji trenutne prisutnosti već mora zahvaćati i cijelo područje koje je bitno za održavanje vrste na toj lokaciji, a isto tako zahvaćati i stanišno odgovarajuće lokacije na kojima je vrsta bila donedavno prisutna.
Europski sud pravde (European Court of Justice - ECJ) je 28. listopada 2021. donio povoljnu presudu u slučaju vezanom uz europskog hrčka, koja se odnosi na članak 12(1)(d) Direktive o staništima gdje se zahtijeva od država članica EU da poduzmu nužne mjere kako bi se uspostavilo sustav stroge zaštite životinjskih vrsta u njihovom staništu, naveden u Aneksu IV(a). Time se želi spriječiti „pogoršavanje ili uništavanje područja razmnožavanja ili odmaranja“, izvijestila je Udruga Biom.
Vrsta na koju se Aneks IV odnosi je europski hrčak (Cricetus cricetus). Ovaj je slučaj nastavak na preliminarnu presudu donesenu u srpnju 2020. godine koja je ostavila neodgovorenim pitanje vezano uz interpretaciju termina „područja razmnožavanja“.
Europski sud pravde utvrdio je da se termin „područje razmnožavanja“ kako je naveden u članku 12(1)(d) Direktive o staništima treba interpretirati široko. Ovaj termin ne pokriva, kaže sud, samo područja razmnožavanja pojedinih primjeraka strogo zaštićenih vrsta (u ovom slučaju europskog hrčka), nego i okoliša tog područja koji je potreban da bi se vrsta uspješno razmnožavala. Također, pojam pokriva i mjesta razmnožavanja koja više nisu nastanjena, ali „gdje je dovoljno velika vjerojatnost da će se te životinjske vrste vratiti na ta mjesta“. Ova odluka identična je onoj koju je Sud donio u odnosu na zaštitu „područja odmaranja“ u svojoj prethodnoj odluci u ovom slučaju. Sud je također pojasnio što je mislio s pojmovima „pogoršanja“ – progresivno opadanje ekološke funkcionalnosti područja razmnožavanja ili odmaranja, i „uništavanje“ – totalni gubitak ekološke funkcionalnosti područja razmnožavanja ili odmaranja.
Europski hrčak (Cricetus cricetus) © Vilda - Rollin Verlinde / IUCN Red List
„Ova presuda ima i puno širu primjenu jer podrazumijeva nešto što je stručnoj javnosti odavno jasno: zaštita neke vrste se ne može provesti samo na lokaciji trenutne prisutnosti već mora zahvaćati i cijelo područje koje je bitno za održavanje vrste na toj lokaciji, a isto tako zahvaćati i stanišno odgovarajuće lokacije na kojima je vrsta bila donedavno prisutna. U Hrvatskoj imamo, primjerice, slučajeve da studije utjecaja na okoliš uzimaju u obzir prisustvo samo u trenu izrade studije isključivo na samoj lokaciji zahvata dok se prisutnost u bližoj okolici ili u sasvim nedavnoj prošlosti zanemaruje. Takav pristup omogućuje investitorima da provode studije utjecaja na okoliš u razdobljima smanjene brojnosti i/ili areala vrste, odnosno da koriste prirodne ili antropogeno uzrokovane fluktuacije brojnosti vrste da bi realizirali zahvate na područjima gdje to inače ne bi bilo moguće. Udruga Biom pozdravlja ovu odluku jer je stručno utemeljena i poštuje smisao legislative zaštite prirode.“ – izjavio je Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode iz udruge Biom.
Cjeloviti tekst presude dostupan je putem sljedeće poveznice.
Ekovjesnik / Naslovna fotografija: Europski hrčak (Cricetus cricetus) snimljen na bečkom Centralnom groblju (Katanski).
