Beogradu je potreban metro koji će služiti potrebama građana
Stručnjaci smatraju kako se radovima na Makiškom polju ugrožava vodoopskrba Beograda
Početak izgradnje beogradskog metroa na Makiškom polju vladajućima je bio „povijesni dan za Srbiju“, no velik dio građana zabrinut je zbog ugrožavanja jednog od ključnih vodocrpilišta glavnog grada.
Velik broj građana, ekoloških aktivista i predstavnika organizacija okupio se na prosvjedu na beogradskom Makiškom polju na kojem je počela izgradnja prve linije metroa. U pokretu „Ne davimo Beograd“ podržavaju izgradnju podzemne željeznice jer je izuzetno važna za razvoj Beograda, no smatraju kako će loše planirana izgradnja ostaviti trajne posljedice za grad.
„Jasno je da se Beograd ne planira prema potrebama građana, već se planira prema potrebama investitora, a početak izgradnje metroa je jedan od dobrih primjera kako se to radi“, kazao je Radomir Lazović iz pokreta „Ne davimo Beograd“.
Osim što ugrožava vodozaštitnu zonu Makiško polje, odakle Beograđani dobivaju pitku vodu, u pokretu „Ne davimo Beograd“ smatraju kako su trase dvije linije budućeg metroa loše i pogrešno planirane. „Umjesto da povezuje najgušće naseljena područja grada, trasa metroa kreće s jednog tajkunskog gradilišta, a završava na drugom, kako bi se podigle cijene kvadrata i omogućila dodatna zarada naprednjačkim investitorima [Srpska napredna stranka].“
„Na trasi metroa neće se naći ni obrazovne, zdravstvene ili druge javne institucije, kao ni važna prometna čvorišta poput autobusnog ili željezničkog kolodvora. Unatoč tome što prema istraživanju Instituta za urbane politike 72 % građana Beograda želi da se izgradnjom metroa riješe postojeći problemi, naprednjački režim odlučio je ovom ogromnom investicijom pogodovati svojim tajkunima. Našim novcem“, dodaju.
Podsjetimo, pokret „Ne davimo Beograd“ se već duže bori protiv ovakvog projekta izgradnje - od okupljanja stručne javnosti kako bi analizirali njegovu štetnost, preko podnošenja velikog broja primjedbi pa do sudjelovanja na prosvjedu na Makiškom polju.
„Ovo je maraton u kojem svi moramo dati svoj doprinos kako nam se u Beogradu ne bi događali ovakvi ili slični projekti, poput spalionice u Vinči, sječe Košutnjaka ili izgradnje gondole (Ušće-Kalemegdan). Ovo je dugotrajna borba u kojoj moramo smijeniti kriminalnu naprednjačku elitu i na odgovorna mjesta izabrati ljude koji će raditi u interesu građana i građanki“, zaključuju u priopćenju te pozivaju sve građane i građanke da im se pridruže kako bi „zajedno pobijedili kriminalni režim i izborili se da Beograd postane dobar grad za sve.“
© Alstom / JKP „Beogradski metro i voz”
Najveći infrastrukturni projekt u 21. stoljeću
Podsjetimo, beogradska podzemna željeznica bi po završetku izgradnje trebala imati dvije linije ukupne dužine 40 kilometara. Prva linija od Železnika do Mirijeva bit će duga 21,3 km i imat će 21 postaju, dok će druga linija s 20 postaja povezivati Mirjevo i Zemun u ukupnoj dužini od 19,2 km. Memorandum o razumijevanju za projekt Beogradski metro, čiji se troškovi izgradnje procjenjuju na 4,4 milijarde eura, potpisan je u siječnju ove godine s kineskom kompanijom PowerChina i dvije francuske - Alstom i Egis. Prema potpisanom ugovoru, Alstom će isporučiti vlakove i digitalne sustave upravljanja vlakom te opremiti platforme.
Kako piše Danas, prva linija metroa ipak će pretrpjeti određene izmjene i uključivat će dio prema beogradskim naseljima Vidikovac, Cerak, Labudovo i Petlovo brdo. Tako je odlučila komisija za žalbe građana, koja za brojne druge primjedbe građana nije imala sluha. Primjerice, trasa prve linije metroa uopće ne prolazi pored nove željezničke stanice u Prokopu, iako se kao jedan od ciljeva izgradnje navodi razvoj i povezivanje željezničkom mrežom.
Za zamjenika gradonačelnika Beograda, Gorana Vesića, izgradnja metroa je „najveći infrastrukturni projekt u 21. stoljeću“ na čiju se realizaciju čeka već više od 50 godina.
„Beograd će se konačno svrstati među velike svjetske metropole koje imaju podzemnu željeznicu. Mislim da drugi gradovi u Srbiji nemaju dovoljno putnika ni stanovnika za takvu vrstu prometa, ali ono što je važno jest to da se povezujemo preko željeznice. Kada bude završena pruga od Zemuna do centra Surčina, odnosno do Zračne luke „Nikola Tesla” i nacionalnog stadiona, vlakom će se moći doći iz Novog Sada na aerodrom, a kada bude završena pruga prema Nišu, to će biti moguće i iz Niša ili Valjeva, Kraljeva, kao što se to danas može u Njemačkoj. Ta vrsta povezivanja uz povezivanje auto-cestama svih dijelova Srbije s Beogradom omogućit će dobar i ravnomjeran razvoj Srbije“, zaključio je Goran Vesić.
Zbog radova na Makiškom polju postaje upitno hoće li Beograd ostati bez pitke vode, na što upozoravaju brojni stručnjaci, no aktualnoj gradskoj vlasti to očito ne predstavlja problem.
S.F. / Ekovjesnik