Pandemija je potaknula potrošnju, ali ne i borbu protiv plastike!
Prema istraživanju objavljenom povodom obilježavanja Europskog tjedna za smanjenje otpada, restorani koji nude „hranu za van“ odgovorni su za većinu onečišćenja plastičnim otpadom
Prema istraživanju koje je u lipnju 2021. provela udruga No Plastic In My Sea, francuski zakon koji ima za cilj smanjenje količine otpada i poticanje kružnog gospodarstva, usvojen početkom veljače prošle godine, a čije su pojedine odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2021., vrlo se slabo primjenjuje u restoranima i lancima brze prehrane.
Aktualna zdravstvena kriza zatvorila je restorane širom svijeta, ali je istovremeno utjecala na usvajanje nove navike – naručivanje hrane za van. Iako su se restorani vrlo brzo prilagodili novim navikama potrošača te obogatili svoju ponudu uz istovremeni procvat usluga dostave, očito su vrlo vješto izbjegavali provedbu novog zakona koji ima za cilj smanjenje količine otpada i poticanje kružnog gospodarstva (loi Anti-Gaspillage pour une Économie Circulaire - AGEC). To potvrđuje i ovogodišnje istraživanje udruge No Plastic In My Sea.
Usluga „hrane za van“ u velikom porastu
Rezultati istraživanja objavljeni su u sklopu obilježavanja Europskog tjedna za smanjenje otpada (EWWR) koji se održao od 20.-28. studenog 2021.
U izvješću se podsjeća na nekoliko odredbi zakona koje su namijenjene smanjenju otpada iz restorana koji nude „hranu za van“ i poticanju ponovne upotrebe. Tako se navodi odredba prema kojoj se kupcima može omogućiti korištenje vlastitih višekratnih ili trajnih spremnika za jelo i piće te odobravanje popusta kada ih kupci koriste, zatim omogućavanje usluge besplatne hladne ili zagrijane pitke vode uz vidljivu oznaku na promidžbenim materijalima ili na ulazima u ugostiteljske objekte koji nude tu mogućnost.
Sve navedene mogućnosti uvedene su s ciljem smanjenja upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, no koliko god bile dobre za naš planet i očuvanje okoliša, kao i smanjenje troškova kupaca, ispada da se ipak teško ili uopće ne provode. I s dobrim razlogom – pandemija je utjecala na velik porast prodaje hrane za van, uz povećanje količina otpada i onečišćenja okoliša, objašnjavaju u udruzi No Plastic In My Sea.
Naime, prema rezultatima istraživanja, pružanje usluge „hrane za van“ je u godinu dana ostvarilo rast od 11 %, a procjenjuje se da restorani i lanci brze prehrane svake godine u Francuskoj isporuče čak 14 milijardi različitih posuda i spremnika za hranu i piće.
Slaba provedba zakona
Istraživanje se najprije provodilo anketiranjem 42 lanca brze prehrane, od kojih je odgovorilo svega šest (Exki, Pomme de Pain, Steak'n Shake, Paul, Starbucks i McDonald's) što dovoljno ukazuje na lošu provedbu zakona.
„Lanci brze prehrane koji su sudjelovali u anketiranju provodili su dio mjera predviđenih novim zakonom ili su iznijeli 'higijenske' argumente zbog kojih su odbili korištenje višekratnih ili trajnih spremnika hrane kupaca“, navodi se u izvješću. To je potvrđeno i tijekom dodatnog terenskog istraživanja provedenog u 102 restorana.
Doista, u restoranima lanaca brze prehrane je još uvijek teško provoditi uslugu prodaje hrane i pića u spremnicima kupaca, a još se manje primjenjuje odobravanje popusta kupcima koji ih koriste. No, unatoč zakonu, vrlo se često zanemaruje i pravo na besplatnu pitku vodu, a uvođenje online narudžbi te korištenje digitalnih jelovnika i aplikacija samo potiče potrošnju, ali ne poštuje prava potrošača.
Rezultati istraživanja tako pokazuju očigledan jaz između onoga što je propisano zakonom i onoga što se uistinu događa na terenu, a odredbe novog zakona se vrlo slabo primjenjuju.
Udruga No Plastic In My Sea stoga savjetuje potrošače da se dobro informiraju o svojim pravima, ali preporučuje i uvođenje sustava pologa (kaucije) na posude za „hranu za van“ te suradnju restorana i lanaca brze prehrane s proizvođačima višekratnih i trajnih spremnika za hranu i piće, i to prilagođenih veličinom i zapremninom, kako bi se definirala prikladna ponuda. Također, preporučuje se snažno poticanje smanjenja nastanka otpada i ponovna upotreba, kako potrošača (vlastitim spremnicima), tako i trgovaca i ugostitelja (povratnim spremnicima), kao i isticanje onih koji primjenjuju zakon i nagrađivanje potrošača koji nastoje smanjiti stvaranje otpada. Naravno, u udruzi No Plastic In My Sea podsjećaju kako zakon predviđa sankcije za sve koji ne primjenjuju zakon, ali i mehanizme koji potrošačima omogućuju ostvarivanje prava.
No, ima i primjera dobre prakse. Podsjetimo, Grad Pariz je u suradnji s startup tvrtkom La Consigne GreenGo krajem lipnja ove godine pokrenuo novi „zero waste“ projekt kojim želi riješiti problem gomilanja ambalažnog otpada. Budući da se svakog dana u francuskoj metropoli prikupi čak 15 tona ove vrste otpada, u projekt „Paris 10 s'emballe“ su se uključili brojni restorani i trgovine u trendovskom 10. pariškom arondismanu i prihvatili izazov zamjene jednokratne plastične ambalaže održivim rješenjem. Riječ je o uvođenjem sustava pologa (kaucije) na staklenke s hermetičkim zatvaranjem, a ova bi se praksa trebala ubrzo proširiti po cijelom Parizu.
S.F. / Ekovjesnik