Okolišne organizacije i građanske inicijative protiv revidiranog Plana gospodarenja otpadom RH za 2022.
„Ćorićev novi plan za otpad: iz šupljeg u prazno“
Prijedlog revidiranog Plana gospodarenja otpadom RH, pod izgovorom usklađivanja s europskim zakonodavstvom, umanjuje postojeće ciljeve, potiče nastavak štetnih projekata i neće doprinijeti potrebnom poboljšanju postojećeg sustava u Hrvatskoj.
Okolišne organizacije i građanske inicijative iz čitave Hrvatske tako su ocijenile dokument (revizija Plana za 2022.) upućen u javnu raspravu, istaknuvši kako je neprihvatljivo da ona traje tjedan dana.
„Unatoč činjenici da brojni ciljevi iz europskih direktiva nisu ispunjeni, Plan se i dalje ne usmjerava na to da intenziviranje potrebnih mjera i ulaganja u narednoj godini doprinese cjelovitom poboljšanju sustava gospodarenja otpadom u RH. Također, neće dovoljno potaknuti jedinice lokalne samouprave da ispune svoje obveze kako bi izbjegle drastične kazne za koje već godinama stižu opomene Europske komisije, a uskoro bi mogle stići i same kazne“, ističu u priopćenju.
Također, navodi se kako se ovom revizijom brišu neki važni ciljevi postavljeni važećim Planom, poput cilja za smanjenje nastanka otpada, dok se neki ciljevi, kao što je povećanje odvojenog prikupljanja, oslabljuju. „To daje vjetar u leđa neodgovornim gradovima i općinama, poput Gospića, Opuzena i Pakoštana, koji imaju 0 posto odvojenog otpada, ne zato što ne mogu, već jer ne žele. S druge strane, da ciljevi mogu i trebaju biti viši, dokazuju gradovi koji su cijelo desetljeće ispred EU ciljeva poput Grada Preloga i desetak općina u Međimurju s više od 65 posto odvojenog otpada.“
Udruge ističu kako je iz analize utrošenih EU sredstava vidljivo da većina ide za regionalne centre za otpad, a višestruko manje za prioritetne ciljeve koji stoga očekivano nisu ispunjeni. „Plan mora definirati preraspodjelu EU sredstava i sredstava od naplaćenih naknada u lokalnu infrastrukturu poput centara za ponovnu uporabu, sortirnica i kompostana. Za obradu neodvojenog otpada potrebna su lokalna postrojenja s tehnologijama koje ne uključuju pripremu za spaljivanje, već maksimalno recikliranje i stabilizaciju krajnjeg ostatka za industrijsku proizvodnju ili sigurno odlaganje. To je prava cirkularna ekonomija, a ne prevoženje smeća stotinama kilometara na pripremu za spaljivanje koje rezultira stvaranjem novog smeća s još toksičnijim svojstvima te zagađenjem zraka i štetama za zdravlje i džepove ljudi“, tvrde udruge.
Smanjenje jednokratne plastike
U priopćenju se ističe kako su zemlje poput Francuske, Irske i Austrije propisale više ciljeve od Direktive te dokazale potrebu za većom ambicijom, dok se Planom djelomično prenosi minimum ciljeva, dio se uopće ne regulira, već se poziva na akte koji se tek trebaju donijeti.
„Tragično je da su ovaj Plan i nedavno usvojen Zakon krovni dokumenti o gospodarenju otpadom, a ne sadrže ciljeve za smanjenje potrošnje brojnih jednokratnih proizvoda, velikih zagađivača, poput vrlo laganih plastičnih vrećica, jednokratnih čaša i spremnika za hranu. Jednako tako, nedostaju mjere i modeli poticaja poslovnim subjektima za uvođenje višekratnih rješenja“, ističu udruge te dodaju kako je odgovornost za recikliranje otpada prepuštena neuređenom tržištu umjesto uspostave nacionalnog sustava za zbrinjavanje odvojeno sakupljenog otpada. Hrvatska zbog toga gubi puno resursa i stvara štete po okoliš i ekonomiju te onemogućava ispunjenje ciljeva.
Stoga su 33 organizacije i inicijative civilnog društva resornom ministarstvu, FZOEU, saborskom Odboru za okoliš i prirodu te Pučkom pravobraniteljstvu RH dostavile dopis koji možete preuzeti u prilogu članka.
„Ako se ovakav neambiciozan Plan usvoji, očekuje nas novo razdoblje sporih i nedostatnih pomaka, neispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada te izglednog poskupljenja računa diljem Hrvatske. Udruge i inicijative okupljene u mrežu Zero Waste Hrvatska i platformu za borbu protiv zagađenja plastikom nastavit će borbu za unaprjeđenje zakonodavstva RH u skladu sa zaštitom okoliša i javnim interesom“, poručuju udruge.
Ekovjesnik