Beč revitalizira Dunavski otok
U sklopu EU projekta LIFE DICCA, Grad Beč na Dunavskom otoku provodi različite mjere kojima nastoji suzbiti negativne učinke klimatskih promjena na tamošnju floru i faunu
Zbog sve češćih poplava i suša uvalama i drugim vodenim površinama bečkog Dunavskog otoka prijeti taloženje mulja i isušivanje, stoga su u sklopu EU projekta LIFE DICCA pokrenuti radovi na njihovoj revitalizaciji. Grad Beč brojnim mjerama u toj popularnoj rekreacijskoj zoni nastoji suzbiti negativne učinke klimatskih promjena.
Dunavski otok popularno je rekreacijsko područje Bečanki i Bečana, a igra i važnu ulogu u zaštiti od poplava austrijske prijestolnice. Ovaj umjetni otok dugačak oko 20 kilometara ujedno je i važno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Tako, na primjer, gotovo 40 vrsta riba obitava u tamošnjim uvalama, dok se na tom području može pronaći više od 60 vrsta vodenih biljki i brojne vrste vretenaca.
- Bečki Dunavski otok omiljena je rekreacijska zona © MA 45 / Christian Fürthner
Zbog sve češćih poplava i sve dužih razdoblja suše i vrućina povezanih s klimatskim promjenama uvalama i drugim vodenim staništima ondje prijeti taloženje mulja i isušivanje. Kako bi se to spriječilo, u siječnju ove godine započeli su radovi na njihovoj revitalizaciji koji bi trebali trajati oko dva mjeseca. Tako će se u narednom periodu na riječnom obalnom području dugom 3,3 kilometra sanirati dio vodenih površina, čime će se pridonijeti očuvanju postojećih staništa i mrijestilišta riba i vodozemaca te stvoriti nova. Pritom se uz standardne plovne bagere koristi posebna vrsta bagera s usisnom cijevi koja iskapa tlo te premješta mulj i sediment s podvodnog dna. Pomoću njih oko 20.000 m3 nanosa potom bi se trebalo ispumpati u Dunav. Radove nadzire posebna inspekcija zaštite prirode.
- Dunavski otok stanište je brojnih životinjskih i biljnih vrsta © Wiener Wildnis / MA 45
U sklopu EU projekta LIFE DICCA, koji traje od rujna 2018. do 2024. godine, Grad Beč na Dunavskom otoku provodi različite mjere kojima nastoji suzbiti negativne učinke klimatskih promjena na tamošnju floru i faunu. Između ostaloga, to obuhvaća sadnju novih stabala, održavanje travnatih površina pomoću ovaca umjesto kosilica, stvaranje novih jezeraca, održiv sustav za navodnjavanje i uređenje obalnog krajobraza koji posjeduje prirodne vrijednosti kao što su bioraznolikost, no s vidljivim djelomičnim čovjekovim utjecajem. Time se nastoji održati biološka raznolikost i očuvati ovaj vrijedan ekosustav i rekreacijska zona.
EurocommPR / Ekovjesnik