Zero Waste Europe: Proizvodnja PET-a pokazuje da smo još daleko od prijelaza na kružno gospodarstvo
Od 1,8 milijuna tona rPET pahuljica dobivenih recikliranjem boca samo 31 % koristi se za proizvodnju novih PET boca
Prema novom izvješću neprofitne organizacije Zero Waste Europe, većina prikupljenog polietilen tereftalata (PET) u Europi ne koristi se za proizvodnju novih PET boca.
Novo istraživanje koje je za Zero Waste Europe provela britanska konzultantska tvrtka Eunomia Research & Consulting pokazuje da se većina plastike od polietilen tereftalata (PET), prikupljene iz boca u Europi, ne koristi za proizvodnju novih PET boca. „Za primjenu načela kružnog gospodarstva u ovom sektoru potrebna su značajna poboljšanja dizajna PET-a, kao i samog prikupljanja i recikliranja ove vrste plastike“, ističu autori istraživanja.
Izvješće Zero Waste Europe pod nazivom „How circular is PET?“ donosi realan prikaz primjene načela kružnog gospodarstva u ovom gospodarskom sektoru, uključujući podatke o količinama prikupljenih PET boca, njihovom recikliranju i korištenju za proizvodnju novih boca.
Podsjetimo, do 2025. godine jednokratne PET boce moraju sadržavati najmanje 25 % reciklirane plastike, a do 2030. sve plastične boce za jednokratnu uporabu moraju sadržavati minimalno 30 % reciklirane plastike. No, novo istraživanje ipak otkriva poražavajuće rezultate.
Većina recikliranog PET-a dobivenog iz boca u Europi koristi se u proizvodnji drugih plastičnih proizvoda kao što su pladnjevi i posude za hranu, folije ili plastična vlakna, dok nove jednokratne PET boce koje se stavljaju na tržište u prosjeku sadrže samo 17 % recikliranog PET-a (rPET), unatoč relativno visokoj stopi recikliranja od oko 50 %. Razlog tome je što se zbog niske razine recikliranja drugih plastičnih proizvoda reciklirani sadržaj iz PET boca vraća u proizvodnju ranije navedenih proizvoda, a od 1,8 milijuna tona rPET pahuljica dobivenih recikliranjem boca samo 31 % koristi se za proizvodnju novih PET boca. „Ostatak“ od čak 69 % vraća se u druge PET proizvode.
Stope recikliranja PET boca variraju od zemlje do zemlje, a najviše se postižu u zemljama koje imaju uveden sustav povratne naknade. Suprotno tome, europske zemlje koje koriste samo sustave odvojenog prikupljanja imaju i niže stope recikliranja.
Iako promjene propisa EU-a i obećanja velikih robnih marki pokazuju ambiciju za povećanjem stopa recikliranja i ponovne upotrebe PET-a, u izvješću se navodi kako se više razine recikliranog sadržaja mogu postići upravo uvođenjem sustava povratne naknade, prelaskom s obojenih i neprozirnih boca na prozirne PET boce, ali i davanjem prioriteta njihovom recikliranju i ponovnoj upotrebi za proizvodnju novih. Osim mehaničkog recikliranja, boljoj „kružnosti“ PET-a, pod uvjetom procjene njihovog punog učinka, mogu doprinijeti i tehnologije kemijske depolimerizacije, navodi Zero Waste Europe.
S navedenim promjenama moguće je doseći gornju granicu između 61 % i 75 % recikliranog sadržaja u bocama do 2030. godine, ali uz trenutne tržišne uvjete te nestabilnu i nesigurnu ponudu rPET-a, time bi se mogao doseći čak i minimalni cilj od 30 %.
„Ova studija pokazuje slabu i nedovoljnu primjenu načela kružnog gospodarstva u proizvodnji PET boca, a takva situacija može potrajati ako se ne uvedu značajne promjene te ne riješe postojeće tehničke i ekonomske prepreke. Mogli bismo nagađati kako ćemo se ubuduće još više suočavati s problemom recikliranja drugih vrsta plastičnih materijala, s obzirom da taj problem već postoji s plastikom koja se trenutno najviše reciklira. Najučinkovitiji način primjene načela kružnog gospodarstva u proizvodnji plastike ne leži samo u recikliranju, već u omogućavanju njenog višekratnog i trajnijeg korištenja“, zaključuje Dorota Napierska, iz europske mreže Zero Waste Europe.
S.F. / Ekovjesnik