Svjetski dan šuma i početak proljeća obilježeni sadnjom mladih stabala u Maksimiru
Na jednoj od predviđene dvije plohe u Maksimiru će se ukupno posaditi 2780 sadnica hrasta kitnjaka, graba, javora i voćkarica.
Prvi dan proljeća i Svjetski dan šuma obilježen je sadnjom sadnica zavičajnih vrsta stabala u zagrebačkom Maksimiru. Nabavu sadnica sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a kroz daljnje aktivnosti JU Maksimir planira ukupno zasaditi oko 5.000 novih stabala.
U akciji sadnje stabala u sklopu projekta „Sadnja zavičajnih vrsta drveća u Parku Maksimir“, koji se sufinancira se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sudjelovali su ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, v.d. ravnateljice JU Maksimir Nika Dolenc te načelnica Sektora zaštite okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Čilić.
S ciljem smanjenja negativnih utjecaja klimatskih promjena mlada stabla zavičajnih vrsta posađena su na jednoj od predviđene dvije plohe koje dosad nisu bile pod šumom, a na kojima se pod stručnim nadzorom Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu planira zasaditi oko 5.000 stabala. Na inicijativu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u skladu s ciljevima Europske unije o dodatnoj sadnji tri milijarde stabala, u Maksimiru će se ukupno zasaditi 2780 sadnica hrasta kitnjaka, graba, javora i voćkarica.
- U akciji sadnje mladih sadnica drveća sudjelovao je i ministar Tomislav Ćorić. / Foto: MINGOR
„Današnjom sadnjom stabala promoviramo značaj zelene infrastrukture u gradovima, očuvanje bioraznolikosti i usluga ekosustava koje nam takve površine pružaju. Već i male zelene površine u urbanim područjima pružaju čišći zrak, osiguravaju prirodno hlađenje i ublažavaju buku, a veća područja poput Maksimira, u tom smislu predstavljaju pravo bogatstvo za Grad Zagreb. Sadnja drveća u gradovima jedan je od alata za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena kako bismo stvorili otporne i održive gradove budućnosti”, naglasio je ministar Tomislav Ćorić nakon sadnje stabala.
„Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče ulaganja u razvoj zelene infrastrukture u urbanim i periurbanim područjima u svrhu ublažavanja i prilagodbe na utjecaj klimatskih promjena, obnove i očuvanja bioraznolikosti“, kazala je načelnica Sektora zaštite okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Čilić te dodala kako će se sadnjom ovih sadnica osigurati niz benefita stanovništvu ovog područja, prije svega povoljnija mikroklima, bolja kvaliteta zraka, ublažavanje buke od prometa.
>>> Pročitajte još >>> Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života
- Studijom Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (Barcelona Institute for Global Health - ISGlobal) objavljenom u časopisu The Lancet Planetary Health obuhvaćeno je 866 većih europskih gradova, a njeni rezultati sugeriraju da bi gradovi u Europi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva godišnje ako bi slijedili smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina. Naime, preporuka je WHO-a je da urbano stanovništvo na raspolaganju treba imati najmanje 0,5 hektara javne zelene površine unutar 300 metara linearne udaljenosti od svog prebivališta, odnosno u udaljenosti koja zahtijeva oko pet minuta hoda. Nažalost, čak 62 % europskog urbanog stanovništva živi u područjima s manje zelenih površina od preporučenog!
Podsjetimo, na konferenciji o klimatskim promjenama COP26 održanoj u Glasgowu u studenom 2021. utvrđeno je da su klimatske promjene već uzrokovale i da će sve više uzrokovati gubitke i štetu, a s daljnjim porastom temperatura utjecaji klimatskih i vremenskih ekstrema predstavljat će sve veću društvenu, gospodarsku i ekološku prijetnju. Na konferenciji je istaknuto kako Hrvatska namjerava kompenzirati utjecaj turista na emisije ugljikovog dioksida tako što će do 2030. godine zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje, stoga se i JU Maksimir u globalni pokret ublažavanja klimatskih promjena uključila projektom „Sadnja zavičajnih vrsta drveća u Parku Maksimir“. Također, u sklopu redovitog održavanja u Parku Maksimiru godišnje se posadi oko 1000 sadnica stabala.
- Foto: JU Maksimir
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević također je zasadio stablo u Parku Maksimir. Istaknuo je da se jedna trećina Zagreba nalazi pod šumama te da Grad Zagreb godišnje iz proračuna izdvaja 10 milijuna kuna za JU Maksimir, kao i dodatnih šest milijuna kuna za park šume unutar grada. „Cilj i ambicija ove vlasti je broj drveća u gradu Zagrebu povećati za 20 posto. Ove godine krenuli smo puno jače nego prošle i nadam se da ćemo do kraja mandata ostvariti ovaj cilj“, kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Uistinu se nadamo da će se nova „zeleno-lijeva“ gradska vlast sukladno predizbornim obećanjima potruditi u području ozelenjavanja Zagreba te ugledati na primjere drugih europskih gradova koji s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja bioraznolikosti ubrzano sade drveće te uređuju nove i šire postojeće parkove i zelene površine. Možda bi nadahnuće trebali pronaći u primjerima dobre bečke prakse, a sadnjom drveća i ozelenjavanjem zapuštenog Zagreba sigurno bi pozitivno utjecali na raspoloženje građana i birača. Ako je poznato da sadnja urbanog drveća i zelene površine smanjuju osjećaj depresije, posve je jasno kako se aktivnostima ozelenjavanja barem djelomično može povećati zadovoljstvo i kvaliteta života Zagrepčanki i Zagrepčana nakon dvije postpotresne i pandemijske godine.
S.F. / Ekovjesnik