Kosinjani: Odustanite od izvlaštenja, ne damo Kosinjsku dolinu!
Ispred Ministarstva pravosuđa i uprave RH održana prosvjedna akcija solidarnosti s mještanima Kosinja
Vlada RH putem HEP-a namjerava potrošiti ogromna sredstva, čak 3,4 mlrd. kuna, na promašeni projekt izgradnje hidroelektrane Kosinj, mjesto Kosinj potopiti, a mještane raseliti.
Kosinjani su danas ispred Ministarstva pravosuđa i uprave RH, koje vodi postupke izvlaštenja, zahtijevali odustanak od projekta HES Kosinj.
„Ovaj postupak izvlaštenja provodi se netransparentno i preko koljena, nitko si nije dao truda da nam objasni tijek postupka niti koja prava imamo. Čudno nam je da se moglo krenuti u izvlaštenje kada su u Gornjem Kosinju nepotpune zemljišne knjige, a na pojedinim česticama neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Negdje se i mrtvi vode kao vlasnici.” - upozorio je Dragan Prša iz Gornjeg Kosinja na način na koji im se oduzima zemlja.
Zbog svega toga, po novoj se izmjeri pojedincima oduzima i do nekoliko tisuća kvadrata zemljišta, a za onaj dio zemljišta za koji uspiju dokazati vlasništvo, dobivaju simbolične naknade. I sama procedura izvlaštenja je krajnje neuobičajena, ističu u Zelenoj akciji.
„Donošenjem drugostupanjskog rješenja od strane Ministarstva pravosuđa i uprave, na koje se ne možemo žaliti, mi smo dovedeni pred gotov čin. Gdje su tu naša građanska i ljudska prava? Zašto država od nas želi napraviti socijalne slučajeve?”, zaključio je Prša.
Pršin sumještanin, Pavao Klobučar, požalio se na 'podijeli-pa-vladaj' taktiku koja se prema njima od početka primjenjuje. „Kada smo tražili sastanak s predstavnicima vlasti ponudili su nam jedino pojedinačne sastanke kako bi nas i tada razjedinili, ali, mi u Kosinju smo složni i ne želimo napuštati zemlju od koje i na kojoj generacijama živimo”, rekao je Klobučar.
Više od pedeset godina planira se izgradnja hidroelektrane Kosinj, a o sudbinama stanovnika odlučuje se kao da su dio statistike.
„S nama nitko ništa nije dogovarao, pregovarao niti nas išta pitao, a radi se o našoj sudbini i našim životima. Dovedeni smo pred gotov čin bez prava glasa jer je sve unaprijed određeno - i da ćemo biti iseljeni i po kojoj cijeni će nam biti isplaćena naša imovina. S novcem od izvlaštenja ćemo moći kupiti negdje gradilište ili u najboljem slučaju garsonijeru, ali od čega ćemo živjeti?”, dodao je Pavao Klobučar.
Kosinjski župnik, vlč. Pero Jurčević, govorio je o lošem odnosu i komunikaciji nadležnih institucija s Crkvom koju se u cijelom ovom postupku ignorira i dovodi pred gotov čin. Ozbiljnih razgovora i pregovora o crkvenoj imovini nije bilo.
„Ta imovina, koja uključuje crkvu sv. Ante, kapelu sv. Ane, župni ured i groblja, nije samo crkvena, nego i državna tj. nacionalno blago i nitko se po tom pitanju ne oglašava. Posebno nas je pogodio način na koji je provedena takozvana ekshumacija dva groblja koja su tada bila u posjedu župe, a o čemu uopće nismo bili obaviješteni. Prekopavanje grobova bagerima ne može se nazvati ekshumacijom, a sasvim sigurno nije dostojanstveno, ni prema mrtvima, ni prema živima. Malo je reći da smo bili šokirani i povrijeđeni ovakvim ponižavajućim postupcima”, izjavio je vlč. Pero Jurčević.
>>> Pročitajte još >>> HES Kosinj proglašen strateškim investicijskim projektom
- WWF Adria i Zelena akcija su 21. studenog 2017. poručili da Kosinjskoj dolini treba razvoj, a ne potapanje / Foto: Zelena akcija
Iz Zelene akcije, koja godinama daje podršku stanovnicima Kosinja, upozorili su na razmjere nepravde koja se ovim projektom nanosi Kosinjanima. Radi se o megalomanskom projektu koji iz ekološke perspektive donosi više štete nego koristi.
„Radi nametanja takvog lošeg projekta, sada se ljude tjera sa zemlje od koje i na kojoj žive generacijama. Da nepravda bude gora, Kosinjane se praktički počelo tjerati prije 50 godina kada je projekt ucrtan u prostorne planove, a njima, zbog planova da ih se potopi, je onemogućen bilo kakav razvoj. Sada im se cinično nudi smiješna cijena za njihovu imovinu. Pri tome se krši i Zakon o izvlaštenju jer on u ovakvim slučajevima predviđa donošenje posebnog zakona kojim bi se regulirale sve pojedinosti situacija koje su ovako osjetljive”, rekao je Enes Ćerimagić, pravnik iz Zelene akcije.
Iz Zelene akcije ponovno su upozorili i na štetne okolišne utjecaje ovog projekta. Ovaj projekt izrazito je negativan za bioraznolikost, a s obzirom na količinu ugljikovog dioksida koja će se otpustiti truljenjem potopljene vegetacije te za proizvodnju ogromnih količina betona potrebnih za izgradnju brane, upitan je i njegov utjecaj na klimatske promjene.
„U trenutku kada cijeli svijet radi klimatskih promjena nastoji zaustaviti gubljenje šuma i zasaditi što više novih, ova Vlada odlučila je potopiti cijelu jednu zelenu dolinu koja se uz to nalazi između dva velika nacionalna parka. U trenutku kada svi nastoje osigurati što robusniju domaću poljoprivrednu proizvodnju i skratiti lance opskrbe, Vlada tjera ljude sa zemlje i gura upitno isplativ projekt. Uz ovakve odluke, potopit će nas sve, a ne samo Kosinjane”, zaključio je Ćerimagić.
Zelena akcija / Ekovjesnik