Muskov san o hyperloop prijevoznom sustavu uskoro bi mogao postati stvarnost
Od Washingtona do New Yorka u samo pola sata!
Povećanje broja cestovnih vozila u cijelom svijetu zadnjih godina ometa normalnu protočnost prometa. Elon Musk je još 2013. godine došao na ideju kako putovanja u velikim i pretrpanim gradovima učiniti mirnijima i fluidnijima, a u ispitivanju novog načina prijevoza prate ga i dvije kalifornijske tvrtke. Putovanje u kapsulama koje se velikom brzinom kreću kroz cijevi uvelike će skratiti vrijeme putovanja te obećavaju neznatan ekološki utjecaj.
Svoju ideju o futurističkom prijevoznom sustavu koji će poslati kapsulu s putnicima kroz cijev brzinom od stotinu milja na sat (160 kilometara na sat) Elon Musk je prvi put iznio 2013. godine. U to vrijeme, ideja o izgradnji i upravljanju takvim sustavom, tzv. hyperloop, smatrala se u najmanju ruku teško dostižnom.
No hyperloop sada više nije samo nedostižna ideja. Danas se niz tvrtki natječe za razvoj ove neophodne tehnologije. Uz dizajniranje magnetskih levitirajućih kapsula i njihovim ispitivanjem u malom mjerilu, tvrtke poduzimaju preliminarne korake postavljanja hyperloop linija u SAD-u i inozemstvu.
„To se događa puno brže nego li bih ikada mogao očekivati, i to diljem svijeta“, rekao je dr. David Goldsmith, istraživač ovakve vrste prijevoza u Virginia Tech-u.
Jedan od najvećih igrača ovoga područja je i sam Elon Musk. Njegova kompanija, maštovito nazvana The Boring Company, planira iskopati hyperloop tunel kojim bi bilo moguće putovati samo pola sata od Washingtona D.C. do New Yorka. Inače, najbržim Amtrak vlakovima putovanje na ovoj relaciji traje nešto manje od tri sata.
U međuvremenu, dvije kalifornijske tvrtke, Virgin Hyperloop One i Hyperloop Transportation Technologies, razvijaju hyperloop rute u Sjevernoj Americi, Aziji i Europi.
Moraju se prijeći još mnoge inženjerske i regulatorne prepreke prije no što ovakav prijevozni sustav preveze svog prvog putnika. No, o brzini razvoja istoga ne dijeli svatko Goldsmithovo optimistično razmišljenje. „Na vašem mjestu ne bih planirao putovanje hyperloopom za sljedeći odmor“, skeptičan je Juan Matute, direktor Prometnog instituta na UCLA-u. „Bit će potrebno još dosta vremena da se ovakav sustav provede u funkcionalno djelo, ako do toga ikada i dođe.“
No, s druge strane, zakrčene ceste u mnogim područjima svijeta te izloženost zračnog prometa dnevnim vremenskim uvjetima, mnogima čini pomisao na putovanje kapsulama velike brzine dosta privlačnom. Osim što znatno skraćuje vrijeme međugradskih putovanja, hyperloop obećava manje onečišćenje okoliša u odnosu na zrakoplove i automobile. Putovanja hyperloop kapsulom potencijalno bi mogla olakšati jutarnja putovanja radnika na njihova radna mjesta udaljena stotinama milja od njihovih domova.
Doživljaj vožnje u hyperloop kapsuli
Hyperloop rute sastojat će se od čeličnih cijevi promjera približno 11 stopa (3,35 m) koje će se postaviti na tlo ili, u Muskovoj viziji, u podzemne tunele. U svakom slučaju, rute hyperloop sustava trebale bi biti pažljivo odabrane kako bi se izbjegle postojeće infrastrukture kao što su ceste i građevine te oštri zavoji pri kojima bi putnici mogli osjetiti neugodno drmanje.
Što se samih kapsula tiče, tvrtka Hyperloop Transportation Technologies predviđa sto stopa (30 metara) dugačke modele opremljene virtualnim prozorima, točnije video ekranima koji će prikazivati slike vanjskog krajolika, a u jednoj kapsuli moći će sjediti 40 putnika. Virgin Hyperloop One je, u međuvremenu, već izgradila prototipe kapsula opremljene s kožnim sjedalima i zaslonom za zabavu postavljenim na naslonu za ruku.
Kapsule će ubrzavati i usporavati postepeno, krećući se od polazišta do odredišta bez zaustavljanja.
„Stvarno iskustvo vožnje u jednom ovakvom prijevoznom sredstvu bilo bi vrlo mirno“, rekao je Goldsmith o hyperloop kapsulama. „Zatvoreni ste u nečemu nalik trupu zrakoplova, ali bez zraka koji prolazi kraj vas“, naveo je referirajući se na činjenicu da će u cijevima biti održavan djelomični vakuum kako bi se smanjio otpor zraka koji bi usporio kapsulu. Sukladno tome, kapsule će imati svoju vlastitu opskrbu zrakom.
Ukratko, hyperloop obećava tiha, glatka i vrlo brza putovanja. U konačnici, hyperloop programeri nastoje razviti sustav koji bi pokretao kapsule brzinom većom od 760 milja na sat (1223 km/h). Dosad, najveća brzina kojom je svaki prototip putovao iznosila je 240 milja na sat (386 kilometara na sat), što je postignuto za vrijeme ispitivanja brzine kapsula tvrtke Virgin Hyperloop One provedenog u pustinji Nevade.
Trenutna ispitivanja i najavljene izgradnje
Tvrtka Virgin Hyperloop One nada se započeti testiranje hyperloop sustava u punoj veličini 2021. godine i zatim izgraditi iste u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Indiji. Tvrtka također provodi studije izvedivosti za hyperloop rute u Missouriju i Coloradu. Muskova tvrtka The Boring Company dobila je dozvolu za početak kopanja mogućih hyperloop stanica u Washingtonu D.C., a tvrtka Hyperloop Transportation Technologies obavlja studiju izvedivosti za hyperloop koji bi povezivao Chicago i Cleveland te su u razmatranju i rute u Europi, Južnoj Koreji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Između ostalog, testovi će pokazati je li moguće održati djelomičan vakuum unutar cijevi na udaljenosti od preko stotinu milja te mogu li se cijevi dovoljno brzo i u potpunosti zatvoriti kada putnici izađu iz kapsule.
Jednom kad započne izgradnja komercijalnih hyperloop ruta to će vjerojatno biti jako skupo. Prema nekim procjenama jedna milja hyperloop rute koštala bi do 121 milijuna dolara (98 milijuna eura), izvijestio je Forbes.
Dobivanje prava na zemljište i ekološko odobrenje zakomplicirat će čitavu stvar. Stoga će biti potrebno razviti propise i sigurnosne standarde za ovaj novi oblik prijevoza. „Stvarno moramo znati puno više o sigurnosnim značajkama i o tome što će se dogoditi ako nešto krene po zlu“, izjavila je za The Guardian Philippa Oldham, šefica odjela tehnologije i proizvodnje na Institutu mehaničkog inženjerstva u Londonu.
Cijena i iščekivanje prve vožnje
Cijena vožnje hyperloop kapsulom još se ne može sa sigurnosću odrediti. No, kao i s postojećim načinima prijevoza, putovanje hyperloopom bit će skuplje na određene datume i u određenim vremenskim periodima. Kao što je Matute rekao, „situacija s cijenama mogla bi biti ovakva: ako želite ići iz Los Angelesa u San Francisco jeftinije, trebali biste krenuti u tri sata ujutro, no ako krenete hyperloopom nešto kasnije, na primjer u 7:30 h ujutro jer živite u jednom, a radite u drugom gradu, ta će vas vožnja stajati puno više.“
Kees van Goeverden, istraživač na Tehnološkom sveučilištu Delft u Nizozemskoj, naveo je za NBC News kako je moguće da će kroz nekoliko godina započeti s radom nekoliko pojedinačnih hyperloop linija, no on osobno ne očekuje da će cjeloviti sustav biti u pogonu prije 2030. godine.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik