Klimatolog Ivan Güttler: „Došlo je vrijeme da napustimo naftu, ugljen i prirodni plin“
DHMZ: Ekstremno topao lipanj 2022. na čitavom području Hrvatske
Klimatolog dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, kazao je u središnjem HTV-ovom Dnevniku kako analiza za mjesec lipanj 2022. pokazuje da u Hrvatskoj, nakon svibnja, koji je bio topao i vrlo topao, ostavljamo iza sebe ekstremno topao lipanj na čitavom području Republike Hrvatske.
Itekako imamo osjećaj da je vrijeme sve nestabilnije i nepredvidljivije te da su klimatski ekstremi sve učestaliji. Je li čovjek svojim djelovanjem već toliko poremetio klimu - da smo prešli točku bez povratka ili spasa za nas na jedinom planetu koji imamo? O tome je nakon objave klimatske ocjene za mjesec lipanj 2022. u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorio klimatolog dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a. Kazao je kako analiza za mjesec lipanj 2022. pokazuje da u Hrvatskoj, nakon svibnja, koji je bio topao i vrlo topao, ostavljamo iza sebe ekstremno topao lipanj na čitavom području Republike Hrvatske.
„Svakih desetak godina dijelovi Hrvatske zagriju se oko 0,3 stupnja“
„Imamo lipanj, koji je bio najtopliji, od kada je mjerenja u Zadru, Pločama, Slavonskom Brodu, Lastovu“, naglasio je Güttler te dodao kako su ovako visoke temperature pratile i niske količine oborina u primorskoj Hrvatskoj.
„Svakih desetak godina dijelovi Hrvatske zagriju se otprilike 0,3 stupnja i tako iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće. Kad gledamo zadnjih stotinjak godina, od kraja 19. stoljeća, pa do danas, čitav svijet se zagrijao za otprilike, 1,1 stupanj. Možemo reći da čak i osobe koje su bile skeptične prije deset, petnaest godina vide da su dokazi o zagrijavanju planete i zagrijavanju naših gradova – neupitni“, rekao je Ivan Güttler.
Ključna je granica da zagrijavanje ne prijeđe jedan i pol stupanj, no Güttler je naglasio kako je vrlo vjerojatno da ćemo prijeći tu granicu. Kada se ta granica prijeđe, neće se dogoditi masovna katastrofa, iako sa svakom desetinkom stupnja ulazimo u svijet u kojem su ekstremi češći, a osim toplinskih problema, javljaju se i suše.
„Ukoliko prijeđemo tu granicu od 1,5 °C, odnosno dva stupnja, postoje metode da se vratimo natrag. Te metode će uključivati odustajanje od fosilnih goriva. Došlo je vrijeme, da napustimo i naftu, ugljen i prirodni plin. Moramo se okrenuti novim izvorima energije i drugačijim načinima proizvodnje hrane“, poručio je Ivan Güttler.
- Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka za lipanj 2022. / Izvor: DHMZ
„Danas postoje izvori energije koji su dostupniji, stabilniji i jeftiniji“
Veliki Zeleni plan temeljni je dokument Europske unije za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Je li to utopija ili je dostižno? Klimatolog Güttler istaknuo je kako danas postoji sve veće zanimanje građana za klimatskim promjenama.
„Klimatske promjene će preživjeti druge probleme i nastavit će se kroz sljedeća desetljeća. Političari su bitni i to na svim razinama. Građani su sve više informiraniji i sve bolje razumiju taj problem“, kazao je Ivan Güttler te dodao kako su mladi postali vrlo osjetljivi na problem klimatskih promjena.
„Moram naglasiti da su različiti inženjeri i inovatori utjecali na spuštanje cijena različitih rješenja, koja će nam pomoći u rješavanju klimatske krize“, dodao je Güttler. „Prije dvadesetak godina, solarni paneli i vjetroelektrane su bila skupa rješenja. Danas su tu izvori energije koji su puno dostupniji, stabilniji i jeftiniji.“
„Energiju i hranu, dobivat ćemo na druge načine“
Neki od hrvatskih ciljeva do 2030. su smanjenje emisije ugljikovog dioksida za 45 posto, korištenje 39 posto obnovljivih izvora, sadnja milijun stabala godišnje, a do 2033. prestanak korištenja ugljena.
Klimatolog Güttler rekao je kako je taj plan ambiciozan, ali izvediv, jer nemamo druge alternative. „No, energiju i hranu dobivat ćemo na druge načine“, zaključio je Ivan Güttler.
Cijeli razgovor s klimatologom Ivanom Güttlerom dostupan je ovdje.
- Hrvatska radiotelevizija / Ekovjesnik