Klimatolog Ivan Güttler za Dnevnik HTV-a: Hidrološke promjene sve izraženije
Klimatske promjene sa 100-postotnom sigurnošću vidimo u svim toplinskim ekstremima, toplinskim valovima i raznim izvedenim veličinama
Oluja u Hrvatskom zagorju iza sebe je ostavila golemu štetu, a govoreći o tome što se događa s vremenom gost središnjeg Dnevnika HTV-a klimatolog Ivan Güttler rekao je kako su to slike na koje se moramo početi navikavati.
„Za svaki stupanj topliji svijet može sadržavati 7 % više vodene pare. Ako se obistine projekcije i smjer u kojem trenutno idemo, dodatna 3 °C topliji svijet značit će 21 % više vodene pare u atmosferi. Sva ta dodatna vodena para bit će dostupna novim olujama za njihovo formiranje i razvoj. Ono što neka naša istraživanja pokazuju da se u dijelovima Hrvatske, pogotovo u Hrvatskom zagorju se smanjuje broj dana s tučom, međutim kada tuča pada puno je više zrna, puno opasnije, puno veće brzine i masa“, istaknuo je dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog iz Državnog hidrometerološkog zavoda (DHMZ) u Dnevniku HTV-a.
Govoreći o tome u kojoj mjeri su ovakvi događaji posljedica klimatskih promjena Güttler je istaknuo da klimatske promjene sa 100-postotnom sigurnošću vidimo u svim toplinskim ekstremima, toplinskim valovima i raznim izvedenim veličinama.
„Sada dolazimo u razdoblje kada će te promjene biti sve vidljivije u hidrološkom ciklusu. Do sada su te promjene u hidrološkom ciklusu bile usporedive s nekakvom prirodnom promjenjivošću, no sada nažalost probijamo granice zagrijavanja kada će i hidrološke promjene, tuča je jedan od fenomena koji upada ovdje, biti sve izraženije, objasnio je Güttler.
Činjenica je da je ovakve situacije naravno nemoguće spriječiti, a na pitanje mogu li se ublažiti posljedice ako se zna kakva nepogoda dolazi Güttler je rekao kako je klimatolozima i meteorolozima u DHMZ vrlo tužno gledati situaciju koja se dogodila u dva navrata zadnjih tjedan dana.
„Ono gdje mi vidimo svoju ulogu, i što potvrđujemo iz godine u godinu, je upravo u prognozi takvih događaja. Nama je cilj imati sustave koji će što ranije i što točnije locirati kada se takvi fenomeni moraju i mogu dogoditi. Ta informacija je vrlo bitna. Postoji dugogodišnja suradnja DHMZ-a i Ravnateljstva Civilne zaštite, a tako je bilo i u ovom slučaju. Bila je izvrsna reakcija. Kada imamo situaciju na terenu - požar, poplavu, olujno nevrijeme. Vrlo brzo su izašli na teren vatrogasci, civilna zaštita i druge službe. Prvenstveno nam je cilj sačuvati ljudski život i sigurnost. Nažalost, štete vezane uz poljoprivredu, gospodarstvo su stvarno tužne za vidjeti, no ne možemo ih u potpunosti spriječiti“, naglasio je klimatolog.
>>> Pročitajte još >>> Svjetska meteorološka organizacija upozorava na važnost ranih upozorenja i djelovanja
Klimatske promjene su u fokusu posljednjih godina, često se govori o ambicioznim ciljevima, ali onda puno toga ipak ostane na riječima, a ne na djelima.
„Možemo reći da su dosta spori pregovori na političkoj razini. Ono što može biti mali znak optimizma, ulazim sada u područje kolega energetičara, mi vidimo zadnjih 15-ak godina gdje su razne tehnologije koje smanjuju naš ugljični otisak, puno je jeftinije, puno dostupnije, puno pouzdanije. Obnovljivi izvori energije, elektrifikacija transporta, povećanje energetske učinkovitosti su alati koji su nam danas na raspolaganju, a koji su nam možda bili preskupi prije 10-15 godina. Danas u Hrvatskoj imamo vrlo solidne kapacitete, i hidroenergije i vjetroelektrane. No područje koje bismo trebali što više pojačati, i to što prije, su fotonaponski sustavi“, smatra Güttler.
Zbog situacije u Ukrajini se dosta govori o skupom plinu, skupoj nafti i naftnim derivatima. Na pitanje je li to prostor na kojem možemo još više inzistirati na tome da se ugradi što više obnovljivih izvora energije i da ih se koristi u većoj mjeri Güttler je rekao da obnovljivi izvori energije napadaju dva prirodna klimatološka aspekta problema - klimatske promjene i kvaliteta zraka. Dodao je kako će onda treći aspekt - energetska sigurnost, definitivno biti poticaj da se u Europi što prije i više implementiraju novi sustavi za samostalnu proizvodnju električne i toplinske energije.
Optimist je kad je u pitanju klimatska budućnost. Smatra da se vidi napredak na terenu, no da je prespor. Razlog tomu vidi u energetskim sustavima i sustavima za proizvodnju hrane.
„To su veliki sustavi s velikim brojem ljudi i ne mogu se ostvariti promjene preko noći. Svako administrativno ubrzanje, svaka dodatna financijska injekcija će ubrzati tranziciju. Danas je ona možda zbog krivih razloga, zbog geopolitičke situacije, ali definitivno je prilika da se situacija s energetskom sigurnošću, s klimatskim promjenama i s kvalitetom zraka popravi u Europi, ali i u svijetu“, zaključio je dr. sc. Ivan Güttler u Dnevniku HTV-a.
Cijeli razgovor s klimatologom dr. sc. Ivanom Güttlerom dostupan je ovdje.
Inače, Državni hidrometerološki zavod (DHMZ) je uoči klimatološkog početka ljeta objavio svoju sezonsku prognozu za ljeto 2022. koja je dostupna putem sljedeće poveznice.
- Dnevnik / P.F. / HRT / Ekovjesnik