Dostupnost gradskih zelenih površina izravno je povezana s većom porođajnom težinom
„Zdrav fetalni rast može uvelike smanjiti rizik od nepovoljnih zdravstvenih ishoda, kako u ranijoj dobi, tako i u kasnijem životu“, kaže glavna autorica studije Maria Torres (ISGlobal Barcelona).
Istraživači su analizirali povezanost izloženosti majki prirodnom okolišu i ishoda poroda u 11 skupina djece rođene iste godine. Istraživanje je provedeno u devet europskih zemalja.
Postoje znanstveni dokazi da izloženost majke prirodnom okruženju podržava zdrav rast fetusa. Međutim, rezultati dosadašnjih studija bili su heterogeni po regijama, a provedeno je i vrlo malo istraživanja o učincima plavih prostora kao što su rijeke, mora ili jezera. Nova studija, u kojoj je sudjelovao tim istraživača Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), procijenila je povezanost izloženosti trudnica zelenim i plavim površinama tijekom trudnoće i ishoda poroda u 11 skupina djece rođene iste godine u devet europskih zemalja, uključujući Španjolsku.
Rezultati studije, objavljeni u časopisu Environment International, pokazuju da je blizina zelenih površina u stambenim četvrtima povezana s većom porođajnom težinom i nižim izgledima za rađanje djeteta s malom porođajnom težinom za gestacijsku dob (eng. small for gestational age - SGA), odnosno novorođenčadi čija je porođajna težina manja ili jednaka 10. donjem percentilu. Nasuprot tome, veća udaljenost do zelenih površina povezana je s manjom porođajnom težinom i većim izgledima za SGA. Rezultati nisu pokazali povezanost između dostupnosti zelenih površina i izloženosti i dostupnosti plavih površina.
>>> Pročitajte još >>> Odrastanje u blizini prirode pogoduje mentalnom zdravlju u odrasloj dobi
„Zdrav fetalni rast može uvelike smanjiti rizik od nepovoljnih zdravstvenih ishoda, kako u ranijoj dobi, tako i u kasnijem životu“, kaže Maria Torres, glavna autorica studije. „Na primjer, bebe s nižom porođajnom težinom ili SGA mogu imati povećani rizik od poremećaja rasta, nižeg IQ-a i prerane smrti u djetinjstvu, kao i pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa u odrasloj dobi.“
Istraživanje se, kao dio projekta LifeCycle, temeljilo na uzorku od 69.683 novorođenčadi, prosječne porođajne težine 3,42 kg, od kojih je 6,6 % klasificirano kao djeca s malom porođajnom težinom za gestacijsku dob. Za svaku sudionicu istraživanja izračunano je sedam pokazatelja izloženosti prirodnim okruženjima: zelena površina unutar 100, 300 i 500 metara od kućanstva i to korištenjem indeksa normalizirane razlike vegetacije (Normalised Difference Vegetation Index - NDVI), udaljenost do najbliže zelene površine, dostupnost zelenoj površini, udaljenost do najbliže plave površine i dostupnost plavoj površini (jezeru, rijeci ili moru).
Također, istraživački tim je procijenio potencijalnu promjenu učinka prema socioekonomskom statusu i europskim regijama. Rezultati tako ukazuju na jaču povezanost zelenih površina u stambenim četvrtima i veće porođajne težine za sudionice niže razine obrazovanja iz siromašnijih područja, koje žive u sjevernoeuropskoj regiji.
>>> Pročitajte još >>> Ozelenjavanjem gradova mogu se sačuvati tisuće ljudskih života
Rezultati ove studije u skladu su s prethodnim istraživanjima provedenima u raznim regijama diljem svijeta. Svakako je važno istaknuti kako sve veći broj studija pokazuje povezanost majčine izloženosti zelenim površinama i veće porođajne težine. Međutim, većina tih studija dosad je provedena u jednoj zemlji s određenim tipom klime i vegetacije, a procjene učinka razlikovale su se od regije do regije.
„Korištenje podataka za 11 skupina djece rođene diljem Europe omogućilo nam je da prvi put procijenimo ovu povezanost u različitim zemljama i rasvijetlimo regionalnu ulogu“, objašnjava Payam Dadvand, istraživač ISGlobala i koautor studije.
Istraživanje je provedeno u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Litvi, Norveškoj, Italiji i Grčkoj. Prema autorima, rezultati ove studije mogli bi biti vrlo važni za provedbu zelenih politika i promicanje prirodnog okoliša u našim gradovima, posebice u manje razvijenim područjima.
„Urbana priroda može koristiti zdravlju naše djece, prije rođenja i tijekom odrastanja, čega bi svakako trebali biti svjesni pri planiranju zdravog urbanog okoliša“, zaključuje Maria Torres.
S.F. / Ekovjesnik