Više zelenih i vodenih površina može poboljšati zdravlje starijih osoba
Riječ je o prvom istraživanju kojim se proučava pozitivan utjecaj urbane prirode na zdravlje starijih osoba u Sjedinjenim Državama
Novo istraživanje pokazuje da čak i male razlike u dostupnosti urbanih zelenih i plavih (vodenih) površina mogu biti povezane s boljim mentalnim i fizičkim zdravljem starijih osoba.
Istraživači Državnog sveučilišta Washington (WSU) tvrde da se sa samo 10 posto više zelenih površina i drveća u blizini mjesta stanovanja može utjecati na poboljšanje mentalnog zdravlja, kao i općeg zdravstvenog stanja starijih osoba.
„Naša otkrića upućuju na zaključak da gubitak naših urbanih zelenih i plavih površina zbog brze urbanizacije ne utječe samo na degradaciju okoliša, već bi mogao imati i utjecaj na javno zdravstvo“, kaže Adithya Vegaraju, studentica medicine na Državnom sveučilištu Washington.
Istraživanje pod nazivom „Urbane zelene i plave površine te opće i mentalno zdravlje starijih osoba u državi Washington“, objavljeno u časopisu Health & Place, temelji se na podacima o zdravstvenom stanju više od 42 000 osoba u dobi iznad 65 godina koje su živjele u urbanim područjima države Washington između 2011. i 2019. godine. U svojoj su analizi istraživači povezali opće i mentalno zdravlje ispitanika s različitim mjerama koje doprinose poboljšanju pristupa zelenim i plavim površinama, kao što su šume, parkovi, jezera i rijeke, u neposrednom okruženju mjesta stanovanja. Gotovo dva posto ispitanika pokazalo je znakove prisutnosti psihičkih tegoba, a 19 posto njih izjavilo je da su lošeg zdravlja.
Preliminarni nalazi predstavljeni su na godišnjem sastanku Američke akademije za neurologiju u travnju 2023., a odnosili su se na odnos između psihičkih tegoba starijih osoba i udaljenosti do najbliže zelene i plave površine.
U konačnom izdanju studije, istraživači su promatrali nekoliko dodatnih mjera, uključujući postotak zelenih površina, krošnje drveća, šumsko područje i otvoreni prostor u okruženju mjesta stanovanja, kao i duljinu pješačkih staza. Također su proširili svoje analize kako bi ispitali kako su te mjere povezane s općim zdravstvenim stanjem ispitanika te uzeli u obzir razlike u demografskim podacima, poput rasne pripadnosti i razine obrazovanja ispitanika.
Iako je utjecaj blizine prirode na ljudsko zdravlje sve češći predmet istraživanja, Adithya Vegaraju kaže da je njihova studija jedna od prvih koja ovaj odnos proučava isključivo kod starijih osoba u Sjedinjenim Državama. Stariji ljudi posebno su osjetljivi na probleme mentalnog zdravlja kao što je depresija, za koju se pokazalo da povećava rizik od kognitivnog pada i demencije. Također, manja je vjerojatnost da će starije osobe dobiti tretman za poboljšanje svog mentalnog zdravlja.
„Poznato je da starije osobe s depresijom, anksioznošću ili problemima mentalnog zdravlja ne prihvaćaju medicinsku pomoć ili terapiju razgovorom. Ako bi im veća dostupnost zelenih i/ili plavih površina mogla pomoći u sprječavanju, odgađanju ili čak liječenju lošeg mentalnog zdravlja, moramo ih pomnije razmotriti kao način poboljšanja mentalnog zdravlja ove populacije“, navodi Vegaraju te dodaje kako bi potencijalno rješenje moglo uključivati pismene preporuke liječnika da više vremena provode na otvorenom.
„Potrebno je provesti više istraživanja kako bi se spoznalo na koji način izloženost zelenim i plavim površinama može dovesti do boljeg mentalnog i općeg zdravlja starijih osoba“, kaže viša autorica studije Solmaz Amiri, docentica na Medicinskom fakultetu WSU-a i istraživačica u Institutu za istraživanje i unapređenje zdravlja zajednice (IREACH) u Seattleu, koja želi istražiti moguću povezanost dostupnosti prirodi i kognitivnog pada, koji može biti rani znak demencije ili Alzheimerove bolesti.
„Smatra se da bi veća dostupnost zelenih i plavih površina mogla pomoći u usporavanju kognitivnog pada“, kaže Amiri. „Ono što bismo željeli znati je može li se time izravno utjecati na smanjenje rizika od demencije, odnosno poboljšanjem mentalnog zdravlja usporiti ili spriječiti kognitivni pad.“
U konačnici, Amiri se nada da će ovo istraživanje pomoći u rješavanju nejednakosti u zdravlju među starijim osobama iz nižih socioekonomskih skupina, koje upravo mogu biti povezane s nejednakim pristupom zelenim i plavim površinama u urbanim područjima u kojima žive.
Stjepan Felber | Ekovjesnik