Smanjenje onečišćenja postaje sve važniji dio borbe protiv superbakterija
1,27 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu 2019. godine izravno se pripisuje infekcijama otpornim na lijekove
Zbog antimikrobne rezistencije (AMR) godišnje bi do 2050. godine moglo umrijeti čak 10 milijuna ljudi, upozorava se u izvješću „Bracing for Superbugs“ UN-ovog Program za okoliš (UNEP) te naglašava potreba za smanjenjem onečišćenja koje uzrokuju farmaceutski proizvodi, kao i poljoprivredni i zdravstveni sektor.
Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju. Jedan od razloga sve većeg broja rezistentnih mikroorganizama je upravo sve veća i nekritična uporaba antibiotika, čime bakterije razvijaju otpornost, odnosno zaobilaze načine djelovanja lijekova. Stoga se studija UNEP-a fokusira na ekološke učinke AMR-a, koji se javljaju kada se tijekom vremena bakterije, virusi, gljivice i paraziti mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove. Upravo iz tog razloga, UNEP poziva na pojačanu akciju za smanjenje pojave, prijenosa i širenja superbakterija koje su stekle otpornost na većinu poznatih antibiotika, kao i drugih slučajeva antimikrobne rezistencije koji već uzimaju ozbiljan danak u pogledu zdravlja ljudi, životinja i biljaka.
Još jedan primjer nejednakosti
„Ekološka kriza našeg vremena također je kriza ljudskih prava i geopolitike, a UNEP-ovo izvješće o antimikrobnoj rezistenciji još je jedan primjer nejednakosti jer AMR kriza nerazmjerno utječe na zemlje globalnog juga“, izjavila je Mia Mottley, premijerka Barbadosa koji predsjeda inicijativom svjetskih čelnika i stručnjaka koji se bave proučavanjem ovog problema uz podršku UN-a.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), antimikrobna rezistencija (AMR) je među deset najvećih globalnih prijetnji zdravlju, a 1,27 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu 2019. godine izravno se pripisuje infekcijama otpornim na lijekove. Sveukupno, gotovo pet milijuna smrtnih slučajeva povezano je s bakterijskim AMR-om.
Očekuje se kako će zbog AMR-a do 2050. godine svake godine umrijeti oko 10 milijuna osoba, što je jednako broju smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom u svijetu 2020. godine.
Opasnosti za ljudsku prehranu i zdravlje
AMR također utječe na gospodarstvo te se očekuje kako će do kraja desetljeća uzrokovati pad bruto domaćeg proizvoda od najmanje 3,4 bilijuna USD godišnje, gurajući oko 24 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo.
Farmaceutski, poljoprivredni i zdravstveni sektor ključni su pokretači razvoja i širenja AMR-a u okolišu, zajedno s onečišćenjima uzrokovanih lošim sanitarnim uvjetima, neadekvatnom odvodnjom i sustavima gospodarenja otpadom.
Izvršna direktorica UNEP-a, Inger Andersen, objasnila je da je tome pridonijela trostruka planetarna kriza – klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti.
„Onečišćenje zraka, tla i vode potkopava ljudsko pravo na čist i zdrav okoliš. Isti pokretači koji uzrokuju degradaciju okoliša pogoršavaju problem antimikrobne otpornosti, a utjecaji antimikrobne rezistencije mogli bi uništiti naše zdravstvene i prehrambene sustave”, upozorila je Inger Andersen.
Mjere za rješavanje degradacije prirodnog okoliša i porasta AMR-a
Borba protiv AMR-a zahtijeva multisektorski odgovor koji prepoznaje da su zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša usko povezani i međuovisni. To je uostalom u skladu s okvirom „One Health“ koji su razvili UNEP, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH).
Izvješće je objavljeno na šestom sastanku Grupe globalnih vođa o AMR-u, kojim je predsjedala premijerka Barbadosa Mia Mottley, a sadrži mjere za rješavanje degradacije prirodnog okoliša i porasta AMR-a, s fokusom na rješavanje tri ključna izvora onečišćenja – loših sanitarnih uvjeta, odvodnje i gospodarenja otpadom.
Preporuke uključuju osnaživanje upravljanja, planiranja te regulatornih i pravnih okvira na nacionalnim razinama, kao i povećanje globalnih napora za poboljšanje integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama. Ostale predložene mjere su uspostavljanje međunarodnih standarda za ono što predstavlja dobar mikrobiološki pokazatelj antimikrobne otpornosti iz uzoraka iz okoliša i istraživanje opcija za preusmjeravanje ulaganja, uključujući jamstvo održivog financiranja.
S.F. / Ekovjesnik