Hoće li Zagreb postati grad prijatelj pčela?

Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak i Renato Petek predstavili inicijativu za urbano pčelarstvo u Zagrebu

Inicijativu za poticanje i regulaciju urbanog pčelarstva u Zagrebu pokrenuli su Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak i Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Prijedlog će uputiti Gradskoj skupštini, koja će o njemu raspravljati na svojoj sljedećoj sjednici, nakon čega ćemo doznati hoće li ovi vrijedni oprašivači dobiti domove i u samom središtu Zagreba.

„Cilj inicijative je inicirati promjene odluke o načinu držanja pčela u gradu Zagrebu, kako bi se urbano pčelarstvo omogućilo na području cijelog grada, a ne samo na njegovoj periferiji, kako je to sada slučaj. Pčele su svuda oko nas, one ne poznaju granice gradskih četvrti i gdje mogu graditi zajednice, a gdje ne“, istaknuo je Renato Petek. „Želimo urediti ovo pitanje jer suživot s pčelama u našem gradu već postoji, ali bez jasnih pravila o njihovom držanju. Službe za uklanjanje rojeva pčela zbog toga imaju puno posla, a građani nemaju informaciju gdje se one nalaze“, dodao je Petek.

Inicijativu je u ime Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak predstavio njen predsjednik Dražen Jerman. Udruga je izradila i na svojim mrežnim stranicama objavila kartu rojenja pčela u Zagrebu s podacima o lokacijama na kojima su do sada prijavljeni rojevi te na kojima su se naselile zajednice pčela.

„Samo u užem središtu Zagreba obitava oko 500 pčelinjih zajednica, a pronalazimo ih u dimnjacima, ventilacijskim otvorima, međustropnim konstrukcijama pa čak i u semaforima“, rekao je predsjednik HUP Pčelinjak Dražen Jerman i dodao kako Grad Zagreb jedini u Europi ima organiziranu službu pčelarskih udruga koje uklanjaju rojeve pčela kada zaprijete sigurnosti ljudi.

„Ove smo godine priredili interaktivnu kartu u koju unosimo podatke s kojih mjesta skidamo rojeve pčela, dok smo na drugoj karti obilježili lokacije uočenih pčelinjih zajednica. To je vrlo važno za osobe koje su alergične na ubod pčele, koji u vrijeme rojenja pčela mogu znati gdje ih mogu očekivati tako i biti na oprezu. Upravo iz tog razloga, reguliranjem smještaja zajednica riješilo bi se i sigurnosno pitanje za takve osobe“, kazao je Jerman.

Time bi se postigla i kvalitetnija briga o zdravlju pčela, a kako je istaknuo Jerman, neke se pčelinje zajednice prepolove upravo zbog nebrige, bolesti i loših uvjeta.

>>> Pročitajte još >>> Amsterdam odlučio stati na kraj alarmantnom izumiranju pčela

  • Pixabay

„Prije par godina smo se stavili na raspolaganje Gradu Zagrebu za postavljanje i upravljanje pčelinjim zajednicama na području grada. To bi značilo da ako netko želi imati pčele, mi ćemo izaći na teren, vidjeti je li zadovoljava uvjete i dati upute što je sve potrebno napraviti. Također, prije četiri godine proveli smo anketu među građanima prema kojoj preko 80 % njih podržava našu inicijativu“, istaknuo je Jerman.

„Ovom bi se inicijativom regulirala pravila gdje i kako se mogu držati pčele, ne samo u gospodarske, već i u edukativne i zdravstvene svrhe. To bi značilo da se u našim parkovima pod stalnim nadzorom pčelara mogu postaviti zajednice pčela. Primjerice, na Jarunu, Bundeku i u Maksimiru, a po uzoru na neke europske metropole i na krovu zgrade gradske uprave ili nekog muzeja i kazališta“, kazao je Renato Petek.  

Petek je ujedno naglasio kako bi se ovim prijedlogom poboljšala bioraznolikost, očuvanje okoliša i ekosustava, a time omogućila i bolja kvaliteta života za ljude i pčele.

  • Tijekom ljetnih mjeseci u Beču živi i do 200 milijuna pčela, a diljem grada raspoređeno je oko 5.000 košnica. / Izvor: Grad Beč

„Posebno veseli da u Zagrebu i Hrvatskoj imamo trend da se osobe s invaliditetom počinju baviti pčelarstvom što im podiže kvalitetu života. Sada već imamo sjajnih primjera uspješnih pčelara osoba s invaliditetom“, kazao je Petek te dodao kako se Zagreb 2018. godine pridružio Mreži gradova bez pesticida zbog čega se na gradskim livadama može vidjeti više pčela.

Udruga HUP Pčelinjak inače već duži niz godina provodi različite programe vezane uz pčelarstvo, a oni su posebno važni za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama te psihičkim poteškoćama jer im predstavljaju jedan oblik terapije.

Ova hvalevrijedna inicijativa će se predstaviti Gradskoj skupštini Grada Zagreba, koja bi o prijedlogu regulacije urbanog pčelarstva u Zagrebu trebala raspravljati na svojoj sljedećoj sjednici 23. veljače 2023.

Pčele vole europske metropole

Veliki europski gradovi nisu privlačni samo posjetiteljima i doseljenicima, već i pčelama. Europske metropole poput Pariza, Beča i Berlina u svojim brojnim parkovima, livadama, vrtovima, zelenim površinama i na krovovima ovim izuzetno važnim oprašivačima nude velik broj raznolikih staništa.

  • Pčelari pariške udruge CityBzz nadgledaju i održavaju košnice u velikom broju urbanih farmi, a njihov med dobitnik je brojnih priznanja. / © CityBzz

Čuvena pariška katedrala Notre-Dame već je bila dom tisućama pčela koje su srećom spašene u katastrofalnom požaru u travnju 2019. godine. Košnice s pčelama postavljene su na krovu sakristije još 2013. godine, a po završetku obnove katedrale 2024. sigurno će se vratiti na svoju staru lokaciju. I najposjećeniji svjetski muzej Louvre predstavlja dom za oko 200.000 pčela smještenih u vrtu s cvjetnom livadom površine 1.250m². Za brigu i održavanje košnica zadužen je muzejski pčelar, a posjetitelji u suvenirnici mogu kupiti slatki i zdravi suvenir – med iz Louvrea! Na sve većem broju pariških urbanih farmi sasvim je uobičajeno postavljanje košnica s pčelama, a gradski med je čak bolje kvalitete od onog sa sela jer se na cvijeću i biljkama ne koriste pesticidi. Stoga ne čudi da je pariški med još 2017. godine dobio srebrnu medalju na natjecanju World Beekeeping Awards održanom u organizaciji Međunarodnog udruženja pčelara (International Federation of Beekeepers' Association), kao i zlatnu medalju na prvom natjecanju u proizvodnji meda organiziranom na metropolitanskom području Pariza 2016. godine.

Prošle je godine med praške zračne luke deveti put zaredom osvojio zlatnu medalju za kvalitetu. Iako je riječ o maloj količini od svega 80 kg, cvjetni med praške zračne luke (Květový med) ponovno je dobio najbolje ocjene Češkog pčelarskog saveza (Český svaz včelařů).

  • Zračna luka Prag svoje uzorke meda na natjecanje Češkog pčelarskog saveza šalje još od 2013. godine, a pčelarstvom se počela baviti u studenom 2011., i to prvenstveno u sklopu biomonitoringa kvalitete zraka, kako bi se procijenio utjecaj zračnog prometa na zaštitu okoliša. Prikupljeni uzorci meda i peludi podvrgavaju se analizama u akreditiranom laboratoriju Sveučilišta za kemiju i tehnologiju u Pragu. © Zračna luka Prag

Odjel berlinske senatske uprave za zaštitu okoliša, mobilnost, zaštitu potrošača i klime u suradnji s Njemačkom zakladom za divlje životinje od 2018. godine provodi projekt „Više pčela za Berlin – Berlin cvjeta“ („Mehr Bienen für Berlin – Berlin blüht auf“). Projekt se nastavlja provoditi i tijekom sljedeće tri godine, a financirat će se s 1,59 milijuna eura. Provedba projekta je važna sastavnica strategije promicanja očuvanja biološke raznolikosti, a diljem Berlina dosad je provedeno 80 projektnih aktivnosti koje su pratile opsežne aktivnosti obavještavanja javnosti i brojna predavanja. Također, uspješno je identificirano 157 vrsta divljih pčela ili 65 posto vrsta koje se trenutačno pojavljuju u Berlinu, a čak 24 vrste nalaze se na Crvenom popisu ugroženih vrsta u Njemačkoj.

>>> Pročitajte još >>> U Berlinu se nastavlja projekt „Više pčela za Berlin - Berlin cvjeta“

  • U Berlinu se sade cvjetne livade bogate raznolikim vrstama, potiče sadnja samoniklih trajnica i stvaraju staništa za kukce. Otto-Suhr-Allee, Charlottenburg-Wilmersdorf, svibanj 2022. / ©  Deutsche Wildtier Stiftung

U Beču obitava gotovo 500 vrsta divljih pčela, a tijekom ljetnih mjeseci u austrijskoj metropoli „živi i radi“ do 200 milijuna pčela te je diljem gradskih zelenih površina raspoređeno oko 5.000 košnica. Grad Beč se aktivno zalaže za zaštitu pčela te potiče proizvodnju pčelinjih proizvoda, a košnice s pčelama medaricama nalaze se na brojnim lokacijama pa tako i na krovu gradske vijećnice na kojem se godišnje proizvede 180 kg meda.

Bečki pčelari Alfred Hauska i Michael Drachsler osim o pčelama na krovu gradske vijećnice brinu za još 80 pčelinjih zajednica u Beču i okolici. Neke od njih nalaze se u neposrednoj blizini bečke gradske vijećnice, na primjer, na krovu Hotela Steigenberger u ulici Herrengasse i banke Oesterreichische Kontrollbank (OeKB) u ulici Strauchgasse – nedaleko od čuvene kavane Café Central. Njihov Madebybees med i ostali pčelinji proizvodi mogu se svakog petka i subote kupiti na tržnici Viktor-Adler-Markt, kao i u medomatu u trgovačkom centru Donauzentrum.

>>> Pročitajte još >>> Bečka luka je dom za gotovo 800.000 pčela

  • Organski suncokretov med proizveden u Luci Beč i voditelj bečkog pčelarskog saveza Felix Munk © Barbara Nidetzky

Stanovnicima austrijskog glavnog grada već je dobro poznat i med bečkog Ureda za poljoprivredu, kao i „Solarhonig“ ili „solarni“ med koji se proizvodi u solarnoj elektrani u Liesingu. Košnice s pčelama nalaze se i na glavnom gradskom groblju, u okviru Opće bolnice, uz pročišćivač vode ili pak na zelenom krovu sjedišta Magistratskog odjela za zaštitu okoliša MA22. Na području bečke luke trenutačno je smješteno deset košnica s gotovo 800.000 pčela, dok se na krovu studentskog doma Viennabase19 , smještenog usred 19. bečkog okruga Döbling, nalazi pet košnica s oko 200.000 pčela. Očuvanju bioraznolikosti doprinosi i bečki javni prijevoznik Wiener Linien koji na svojim zelenim površinama također naseljava pčelinje zajednice s ukupno dva milijuna pčela.

  • Zeleni krov bečkog Magistratskog odjela za zaštitu okoliša MA22 / © Ekovjesnik

Krov jedne od najpoznatijih muzejskih institucija glavnog austrijskog grada - Muzej povijesti umjetnosti u Beču (Kunsthistorisches Museum - KHM) dom je za više od 200.000 pčela još od proljeća 2014. godine. U neposrednoj blizini muzeja pčele na raspolaganju imaju iznenađujuće količine nektara koje im pružaju grmovi ruža u Parku Volksgarten i jorgovana na Trgu junaka (Heldenplatz), stabla lipe i kestena na obližnjim gradskim ulicama te borovi posađeni oko veličanstvene muzejske palače smještene na bečkom Ringu. Sve to medu bečkog KHM-a daje posebnu i nježnu aromu, a staklenke cvjetnog meda bečkog KHM-a (120 i 240 grama) dostupne su u muzejskoj suvenirnici, kao i putem web trgovine.

>>> Pročitajte još >>> Med ovog bečkog muzeja ima okus ruža

Stanovništvo europskih gradova sve je svjesnije važnosti očuvanja urbane bioraznolikosti, a osim uzgajanja voća i povrća te odabira zdravog i ekološkog načina života, urbano pčelarstvo postaje sve popularnije i važnije. Hoćemo li u Zagrebu imati med proizveden na krovu gradske uprave ili Muzeja suvremene umjetnosti, doznat ćemo uskoro. Zagrebačka gradska uprava ima novu priliku za potvrđivanje svoje „zelene“ orijentacije, nadamo se da je neće propustiti.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Urbano pčelarstvo je svjetski trend, a Zagreb ga ne želi slijediti

„Može li vlast zabraniti pčelama da borave u Gradu Zagrebu ili nekoj drugoj urbanoj sredini? Naravno da ne, ali legalizacijom se stvar može staviti pod kontrolu i to daleko lakše nego recimo kad su u pitanju ptice u gradskoj sredini. Ljudi u skupštini Grada Zagreba to ili ne razumiju ili im se ne obrazlaže dovoljno argumentirano“, ističe se u priopćenju najbrojnije udruge pčelara u Republici Hrvatskoj.

HUP Pčelinjak: „Udruga Prijatelji životinja ili udruga za samopromociju?“

Nakon što je odbijen prijedlog koji su Skupštini Grada Zagreba uputili HUP Pčelinjak i zastupnik Renato Petek, Prijatelji životinja pozdravili su daljnju zabranu urbanog pčelarstva u Zagrebu i sprječavanje „pokušaja ugroze“ solitarnih pčela i drugih divljih oprašivača. Ističu kako je prijedlog opravdano odbijen jer „urbano pčelarstvo može dodatno ugroziti ionako siromašnu bioraznolikost te divlje pčele“.

Inkluzivna pčelarska škola počela s nastavom

Inkluzivnu pčelarsku školu organiziraju pčelarske udruge HUP Pčelinjak, Propolis, Ulište i Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), u suradnji sa Srednjom školom Bedekovčina, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER