Međimurska priroda uputila apel: Ne berite proljetnice!

Prava svrha intenzivnih boja cvjetova proljetnica je privlačenja kukaca, posebice pčela

Uživajte u ljepoti proljetnica, njihovom mirisu i slobodno ih za uspomenu zabilježite fotoaparatom. Priroda i proljetnice bit će vam zahvalni.

Proljeće predstavlja početak nove vegetacijske sezone i priroda se budi iz zimskog mirovanja. Topliji dani izmamili su cvat vjesnika proljeća, odnosno proljetnica. Travnjake, šumarke, šume i livade krase visibabe, zvončići, jaglaci, ljubičice i druge svima drage proljetnice. Njihov opojan miris i  jarke boje kao da neodoljivo zovu na branje.

Međutim, prava svrha intenzivnih boja cvjetova proljetnica je namjera privlačenja kukaca, posebice pčela. Kako početkom proljeća još nema drugih izvora hrane za ove korisne kukce, proljetnice su im prvi izvor nektara i peluda. Upravo u tome leži prava vrijednost proljetnica. U vašoj vazi proljetnice će izdržati tri do pet dana, a u prirodi mogu biti prva ovogodišnja hrana brojnim pčelama značajno duže vrijeme. Stoga proljetnice i njihova staništa treba opažati i čuvati.

„Uživajte u ljepoti proljetnica, njihovom mirisu i slobodno ih za uspomenu zabilježite fotoaparatom. Priroda i proljetnice bit će vam zahvalni.“ – poručuju iz Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode te priloženim videozapisom apeliraju: „Ne beri proljetnice!“.

VEZANE VIJESTI

Uz brošuru „Vrtovi koji zuje“ krenite u sadnju biljaka za oprašivače!

U brošuri se predstavljaju biljke za oprašivače koje možete saditi u vašem vrtu, objašnjava se važnost dostupnosti cvijeća kroz čitavu sezonu i kako odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s klimatskim promjenama. Također, navodi se i kako već ove jeseni sami možete sakupiti sjemenke divljeg cvijeća.

Znate li zašto ne smijemo brati proljetnice?

JU Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva građane da umjesto branja proljetnice fotografiraju, crtaju, slikaju i uživaju u pogledu te tako svojim primjerom pokažu djeci kako se trebamo odgovorno ponašati prema prirodi.

Divlji oprašivači pomažu očuvanju livada

Zabadaf nam se či'matule, čmele i muhe zgubimo!“, apelira Ivana Rojko, biologinja i voditeljica centara za posjetitelje u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER