Značaj integriranog gospodarenja otpadom za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju
Daj PET za naš planet!
Zbog poražavajuće statistike prema kojoj se u Hrvatskoj po glavi stanovnika godišnje proizvodi 403 kg otpada, a na odlagalištima završi 78 % otpada uz vrlo nizak udio recikliranog i kompostiranog otpada od tek 21 %, Studentska sekcija Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa je povodom Dana planeta Zemlje u sklopu projekta „Daj PET za naš planet!“ organizirala predavanje o značaju integriranog gospodarenja otpadom za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju.
Studentska sekcija Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa koja djeluje s ciljem pokretanja pozitivnih promjena na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (FKIT), ali i šire u inženjerskoj zajednici, organizirala je povodom Dana planeta Zemlje, dana 23. travnja, dva zanimljiva predavanja na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u sklopu projekta „Daj PET za naš planet!“.
Predavanje „Značaj integriranog gospodarenja otpadom za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju“ održala je dr.sc. Mirela Holy, nekadašnja ministrica zaštite okoliša i prirode, spisateljica i predavačica na Sveučilištu VERN u Zagrebu.
Održivi razvoj kao nadkoncept
Predavanjem na navedenu temu, dr.sc. Mirela Holy nastojala je objasniti odnos između održivog gospodarenja otpadom i cirkularne ekonomije. Naime, iako se cirkularna ekonomija ili kružno gospodarstvo često pojednostavljeno poistovjećuje s unaprijeđenim sustavom cjelovitog gospodarenja otpadom, ona je mnogo više od toga. Održivo gospodarenje otpadom predstavlja preduvjet za implementaciju koncepta cirkularne ekonomije te je tek jedan od njezinih elemenata.
Prema riječima dr.sc. Mirele Holy, ukoliko se građanima na jednostavan način želi objasniti odnose među konceptima, onda treba reći kako je održivi razvoj, koji počiva na ravnoteži društvene pravde, ekonomskog razvoja te zaštite okoliša i prirode, zapravo strateški okvir ili nadkoncept. Pritom je cirkularna ekonomija gospodarsko rješenje za provedbu ideje održivog razvoja na području gospodarstva, a gospodarenje otpadom jedna od taktika kojom se cirkularna ekonomija provodi u praksi.
Kreativne industrije su najbrže rastući sektori u EU
Ideja cirkularne ekonomije razvila se kao revolucionarni koncept ekonomije za 21. stoljeće koji potpuno drukčijim pristupom gospodarskim procesima daje odgovore na globalnu krizu okoliša. Cirkularna ekonomija se temelji na obnovljivim načelima i suprotna je linearnoj ekonomiji konzumerističkog društva koji odlikuju hiperproizvodnja i najčešće jednokratna upotreba te brzo bacanje proizvoda. Za razliku od linearne, cirkularna ekonomija pretpostavlja višestruko ili mnogostruko korištenje proizvoda na više različitih načina te njihovo recikliranje po svršetku uporabnog vijeka, nakon čega se tako dobiveni elementi ili sirovine koriste za izradu novih proizvoda.
„Zemlje koje brže i prije realiziraju tranziciju koncepta linearne u cirkularnu ekonomiju, kojoj se okreće sve veći dio svijeta, bit će u daleko boljem položaju u budućnosti“, istaknula je dr.sc. Mirela Holy. „Primjena cirkularne ekonomije u nacionalnim gospodarstvima utječe na rast produktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta, kao i na uštede koje se u EU procjenjuju na 600 milijardi eura godišnje.“
Najbrže rastući sektori su upravo kreativne industrije, koje u zemljama EU ostvaruju i najveće prihode, što je dr.sc. Mirela Holy potkrijepila i primjerima iz modne i građevinske industrije.
Nužnost tranzicije na cirkularnu ekonomiju
Kada se govori o budućnosti naše zemlje, Hrvatska mora nužno odraditi tranziciju na cirkularnu ekonomiju, no to neće biti moguće bez uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom. Nažalost, u našoj zemlji, ističe Holy, ne postoji politička volja za uvođenje održivog sustava gospodarenja otpadom, a otpad se u većini gradova i općina još uvijek neobrađen odlaže na odlagalištima. Uglavnom ne postoji primarna selekcija otpada, a Hrvatska još uvijek nema ni burzu otpada.
Zbog nepridržavanja obaveza preuzetih iz strategije i EU direktiva najvjerojatnije ćemo morati plaćati kaznene penale Europskoj komisiji, kako zbog nepridržavanja rokova iz direktive iz 2013., tako i onih ih 2016. godine. Stoga, tvrdi Holy, ozbiljno trebamo pristupiti rješavanju problema otpada, čiji su EU ciljevi smanjenje otpada, njegovo selektivno prikupljanje, obrada, oporaba i recikliranje, termička obrada i odlaganje intertnog otpada.
Integracija kao temeljna ideja 21. stoljeća
Dr.sc. Mirela Holy zaključila je svoje predavanje isticanjem važnosti implementacije održivog razvoja: „Čim prije pristupimo realizaciji smjernica održivog razvoja, imat ćemo od toga više koristi kao država i društvo. Održivi razvoj daje nam mnogo mogućnosti za razvoj gospodarskih grana koje ne ugrožavaju okoliš, no potrebno ih je pametno osmisliti. Također, održivi razvoj nije moguće postići bez aktivnog sudjelovanja svih čimbenika, jer on jača našu odgovornost prema široj zajednici. Implementacijom održivog razvoja pristupamo globalnim integracijskim procesima, a upravo će integracija biti temeljna ideja 21. stoljeća.“
Status projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje
Po svršetku predavanja dr.sc. Mirele Holy, Dino Perović, direktor i član Uprave tvrtke Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije, održao je predavanje pod nazivom „Status projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje“.
U uvodnoj riječi, Dino Perović je istaknuo kako je i sam nekadašnji student Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i sadašnji student poslijediplomskog doktorskog studija te izrazio nadu kako će svojim predavanjem i iskustvom na području hrvatskog sustava centara za gospodarenje otpadom uspjeti prenijeti problematiku njegove izgradnje i funckioniranja na primjeru izgradnje CGO Biljane Donje.
CGO Biljane Donje obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave s područja Zadarske županije te dio jedinica lokalne samouprave s područja Ličko-senjske županije, a sam projekt uključuje izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i izgradnju tri pretovarne stanice. Prihvatljivi troškovi projekta iznose 377.326.793,56 kuna bez PDV-a, a financira se bespovratnim sredstvima EU u visini od 70,652 % iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 19,348 % te lokalnim udjelom sredstava Zadarske županije te gradova i općina na području Zadarske i dijela Ličko-senjske županije u visini od 10 %. Najveći dio sredstava namijenjen je za projektiranje i izgradnju budućeg CGO Biljane Donje, zatim za usluge nadzora nad izgardnjom, usluge tehničke pomoći, usluge odnosa s javnošću, nabavku opreme te za izgradnju i nadzor nad izgradnjom pretovarnih stanica.
Dugotrajan proces realizacije projekta
Projekt izgradnje CGO Biljane Donje započeo je sada već daleke 2006. godine i to donošenjem Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije te izmjenama i dopunama Prostornog plana Zadarske županije, dok je sljedeće 2007. godine provedeno hidrogeološko istraživanje mikrozone potencijalne lokacije.
Sama tvrtka Eko d.o.o. osnovana je 2008. godine, a 2009. godine izrađeni su idejno rješenje Centra i Studija o utjecaju na okoliš te predan zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Novo tehničko-tehnološko rješenje izrađeno je 2010. godine te je izvršena druga revizija Studije o utjecaju na okoliš, a u skladu s Ministarstvom zaštite okoliša izvršene su druga, treća i četvrta revizija Zahtjeva za utvrđivanjem objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Iste godine održana je javna rasprava i prezentacije Studije o utjecaju na okoliš i Zahtjeva za utvrđivanjem objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u Zadarskoj županiji.
Sljedeće 2011. godine nakon što je izvršena studija izvedivosti projekta s analizom troškova i koristi, dolazi do prekida postupka u objedinjenom postupku procjene utjecaja na okoliš do rješavanje pitanja moguće izvedbe zahvata s obzirom na položaj vodozaštitne zone, a odustaje se i od tehničko-tehnološkog rješenja s bioreaktorskim odlagalištem.
Izmjena i dopuna Studije utjecaja na okoliš izvršene su 2012. godine te je nastavljen objedinjeni postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, a Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša dobiveno je 2014. godine.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 2016.
Lokacijska dozvola za CGO Biljane Donje izdana je 2015. godine, a objavljeni su i prvi postupci javne nabave. Sljedeće godine dorađena je Studija izvedivosti projekta s analizom troškova i koristi, konačno potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje CGO-a, kao i ugovor za „Pružanje usluge savjetovanja u odnosima s javnošću za projekt izgradnje CGO-a“.
Prošla je godina obilježena dugotrajnom javnom nabavom, kako odlukama o poništenjima postupaka, tako i ponovljenim postupcima, dok su u tekućoj godini završeni postupci evaluacije za „Pružanje usluge nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji pretovarnih stanica“ i za „Izvođenje radova na izgradnji pretovarnih stanica“ te je u tijeku donošenje Odluka o odabiru najpovoljnijih ponuditelja. U tijeku je, također, žalbeni postupak u otovrenom postupku javne nabave za „Projektiranje i izvođenje radova CGO Biljane Donje“.
Po svršetku predavanja povela se rasprava u kojoj je sudjelovalo više studenata, a podijeljeni su i pokloni sponzora, mahom pčelinji i biljni proizvodi lokalnih OPG-ova, kao i brojevi časopisa za popularizaciju znanosti Reaktor ideja, koji mjesečno izdaje Studentska sekcija HDKI.
R.I. / Ekovjesnik