Kako novim materijalima i tehnologijama proizvodnje elektroničku industriju učiniti zelenijom? Kako proizvesti razgradive senzore i poluvodičke komponente koji se mogu ispisivati na papiru? Kako na savitljivim podlogama od neškodljivih materijala izraditi pametne senzore koji će omogućiti nosivu ili implantabilnu medicinsku dijagnostiku u pokretu, jeftini nadzor okoliša ili dati robotima osjet dodira? Kako smanjiti ugljični otisak proizvodnje, upotrebe i odlaganje elektroničkih uređaja?

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 12. veljače održat će se skup pod nazivom „Zelena elektronika – tehnologije i primjene fleksibilnih, organskih i ispisivih poluvodičkih materijala, komponenti i sustava”.

Svakodnevnom upotrebom plastičnih proizvoda i ambalaže, kao i pranjem odjeće polimernih vlakana nastaju plastične čestice mikro- i nano-veličina koje su definirane pojmovima mikro-, odnosno nanoplastika. Odnedavno je sve više pažnje usmjereno na istraživanje procesa trošenja automobilskih guma za koji je također poznato kako može rezultirati generiranjem mikro- i nano-plastike.

„Ovdje su studenti prve godine diplomskog studija Ekoinženjerstva i treće godine preddiplomskog studija koji imaju kolegij Upravljanje otpadom, tako da im je ovo što su vidjeli  na gradilištu CGO-a pun pogodak. Teoriju uče na fakultetu, a ovdje na terenu vide što je to zapravo i kako će upravljati otpadom“, kazao je doc. dr. sc. Zvonimir Katančić.

Projekt pod nazivom „Ljetna škola robotike“ održat će se u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa od 8.7. do 10.7.2019.

Kongres o obnovljivim izvorima energije održat će se od 8.-9. prosinca 2018. godine u prostorijama Fizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Bili smo na obrani doktorskog rada asistenta Marina Kovačića na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom „Razgradnja farmaceutika u vodi uz nove nanokompozitne fotokatalizatore aktivirane sunčevim zračenjem“ napisao je u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost. S novim doktorom znanosti kasnije smo i osobno popričali o njegovom radu aktualne tematike iz područja zaštite okoliša.

Zbog poražavajuće statistike prema kojoj se u Hrvatskoj po glavi stanovnika godišnje proizvodi 403 kg otpada, a na odlagalištima završi 78 % otpada uz vrlo nizak udio recikliranog i kompostiranog otpada od tek 21 %, Studentska sekcija Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa je povodom Dana planeta Zemlje u sklopu projekta „Daj PET za naš planet!“ organizirala predavanje o značaju integriranog gospodarenja otpadom za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju.