CGO Biljane Donje kreće s probnim radom u rujnu 2023.
Projektom CGO Biljane Donje količina odloženog otpada od 97 900 tona u 2012. godini smanjit će se na 35 970 tona
Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje trebao bi početi s probnim radom u rujnu ove godine. Probni rad četvrtog regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj odvijat će se u segmentima i trajat će oko šest mjeseci.
Nakon dugogodišnjeg procesa prikupljanja dokumentacije, pet godina izrade studije utjecaja na okoliš, osnivanja tvrtke EKO d.d. za gospodarenje otpadom, potpisivanja ugovora te početka izvođenja radova na izgradnji, Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje ulazi u završnu fazu. Centar će s probnim radom početi u rujnu 2023. Tijekom cijelog razdoblja probnog rada CGO-om Biljane Donje upravljat će slovenski konzorcij RIKO iz Slovenije, koji je Centar projektirao i izvodi radove na njegovoj izgradnji. U tom razdoblju trebale bi se riješiti sve eventualne manjkavosti u radu Centra koji se na površini od gotovo 46 hektara i s kapacitetom od 75 000 tona počeo graditi prije nepune četiri godine.
© CGO Biljane Donje - Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije
Kao što smo ranije izvijestili, izvođač radova je u svibnju 2022. godine podnio zahtjev za financijsko povećanje ugovora i to zbog utjecaja pandemije i velikog rasta cijena uzrokovanog poremećajima na tržištu. Vlada RH i Fond za zaštitu okoliša su taj zahtjev odobrili pa konzorcij RIKO investitoru isporučuje mjesečne situacije te će se tek nakon ispostave svih situacija znati za koliko je premašen ugovoreni iznos od 368 milijuna kuna. Kako je za Zadarski list istaknula Ljiljana Jurjević, voditeljica samostalne radne jedinice Unaprjeđenje sustava tvrtke Eko d.o.o. Zadar, „sredstva dobivena iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za izgradnju CGO-a smiju se trošiti do kraja ove godine“.
© CGO Biljane Donje - Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije
CGO Biljane Donje koristit će tehnologiju mehaničko-biološke obrade (MBO) otpada koji se razvio kao posljedica nastojanja da se reducira količina biorazgradivog otpada koji se do sada obično odlagao u odlagalištima otpada te da se sustavom automatske separacije omogući povrat korisnih sirovina iz otpada.
„Postrojenje MBO-a, koje je daleko najskuplji dio cijelog projekta, ugrađuje se već dva mjeseca, a procjenjuje se kako će stručnjacima iz Turske i Italije trebati još oko dva mjeseca kako bi završili njegovu ugradnju“, kazala je Jurjević.
© CGO Biljane Donje - Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije
U postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada obrađivat će se miješani komunalni otpad koji preostane nakon primarne selekcije ukupno proizvedenog miješanog komunalnog otpada, zatim dio zaprimljene količine neopasnog proizvodnog otpada te prikupljeni otpad iz vrtova i parkova. Ovaj će se otpad pri zaprimanju u MBO postrojenju, ovisno o vrsti, ubacivati u jednu od predviđenih namjenskih prihvatnih prostora.
Osim postrojenja za MBO tehnologiju, na prostoru Centra već je izgrađena upravna zgrada, zatim natkriveno skladište, transportni centar, benzinska pumpa, odlagalište inertnog otpada, kao i odlagalište za neopasni otpad. Također, izgrađene su i pretovarne stanice u Biogradu na Moru, Gračacu i Pagu s transportnom opremom ukupnog kapaciteta od 23 500 t/god te su u potpunosti spremne za prihvat otpada, ali će se početi koristiti tek kad CGO krene s radom. Pretovarna stanica u Gospiću gradit će se iz nacionalnih sredstava.
© CGO Biljane Donje - Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije
Treba istaknuti kako će se završetkom Centra zatvoriti odlagalište u Diklu, a u Zadarskoj te u polovici Ličko-senjske županije konačno će se uvesti sustavno gospodarenje otpadom
Podsjetimo, u organizaciji Hanza Medije, Slobodne Dalmacije i portala Zadarski.hr, krajem svibnja u Zadru je održana panel rasprava „Gospodarenje otpadom i otpad kao energija“ na kojoj se raspravljalo o svim trenutačnim problemima s kojima se Hrvatska susreće u zbrinjavanju otpada, ali i moguća tehnološka i organizacijska rješenja. Istaknuto je kako su loša zakonska regulativa, inertnost države i izostanak jasne nacionalne strategije, kao i još uvijek nedovoljno razvijena svijest građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, samo neki od problema s kojima se susreće cijela zemlja, a posebno Dalmacija.
© CGO Biljane Donje - Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije
„Najveći problem nam predstavlja to što država nije stvorila okvir za plasman goriva iz otpada, što znači da nismo 'zatvorili krug' u zbrinjavanju otpada. Nama je uzor bilo Celje, gdje su izgradili energanu jer imaju toplovode i infrastrukturu za grijanje kuća i stanova, čime su zatvorili ciklus zbrinjavanja otpada. Kod nas su rađeni elaborati koji su pokazali da bi bilo dobro između Zadra i Šibenika izgraditi energanu, idealno bi bilo kroz javnoprivatno partnerstvo, pa dio struje 'vratiti' u HEP-ovu mrežu, a preostali dio iskoristiti za grijanje plastenika.“ - kazao je Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. koja vodi projekt CGO-a Biljane Donje, po čijoj će se procjeni za dovoz otpada u Biljane Donje plaćati od 160 do 200 eura po toni otpada.
Kako napreduju radovi na trenutačno najvećem gradilištu u Zadarskoj županiji pogledajte u priloženom videu.
Ekovjesnik