Pompeji: Novootkriveni prizor mrtve prirode ipak ne prikazuje 2000 godina staru pizzu
Arheološka iskopavanja u pompejskoj regiji IX otkrila motiv s prizorom mrtve prirode
Iako se čini da novootkriveni prizor mrtve prirode na zidu pompejske kuće u regiji IX prikazuje jedno od najpopularnijih jela suvremenog svijeta, arheolozi Arheološkog parka Pompeji objašnjavaju kako očito nije riječ o 2000 godina staroj pizzi. Uostalom, na oslikanom jelu nedostaju neki od glavnih sastojaka pizze, a to su rajčice i mozzarella.
Kako objašnjavaju arheolozi Arheološkog parka Pompeji, pretpostavlja se da je pored pehara s vinom, postavljenog na srebrnom pladnju, prikazana plosnata focaccia s raznim voćem od kojeg se prepoznaju šipak i datulja, kao i začini ili možda neka vrsta pesta (moretum na latinskom), naznačen žućkastim i oker točkicama. Nadalje, na istom pladnju prikazano je suho voće i vijenac žutih jagoda.
Ova vrsta zidnih slika, u antičko doba poznatih pod nazivom Xenia, inspirirana je „darovima gostoprimstva“ koji su se nudili gostima prema grčkoj tradiciji koja datira iz helenističkog razdoblja (3.-1. st. pr. n. e.). U vezuvskim gradovima pronađeno je oko tri stotine ovakvih prikaza, no među njima ne postoji sličan motiv kao na nedavno otkrivenoj fresci koja zadivljuje svojom izvanrednom kvalitetom.
- Freska je pronađena u atriju kuće u Insuli 10 u regiji IX © Parco Archeologico di Pompei
„Pompeji ne prestaju zadivljivati; to je škrinja koja otkriva uvijek nova blaga“, kazao je talijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano. „Osim materije o kojoj govore istraživači, potrebno je istaknuti globalnu vrijednost ovog arheološkog nalazišta kojem posvećujemo veliku pozornost i pokrećemo nove inicijative. Očuvanje i održivo upravljanje baštinom, kako je navedeno u članku 9. Ustava, naš su apsolutni prioritet.”
„Osim precizne identifikacije predstavljene hrane, na ovim freskama nalazimo helenističku tradiciju koju su razradili autori iz rimskog carskog doba, kao što su Vergilije, Marcijal i Filostrat. Razmišljam o kontrastu između skromnog i jednostavnog obroka koji nas podsjeća na sferu između pastoralnog i sakralnog s jedne strane, i raskoši srebrnih pladnjeva i profinjenosti umjetničkih i književnih prikaza s druge strane. Ne čudi da je novo otkriće mnoge podsjetilo na pizzu, također rođenu kao 'siromašno' jelo u južnoj Italiji koje je odavno osvojilo svijet i sada se poslužuje u restoranima s Michelinovim zvjezdicama.” – rekao je ravnatelj Arheološkog parka Pompeji Gabriel Zuchtriegel.
>>> Pročitajte još >>> Travnate površine Arheološkog parka Pompeji odnedavno održava stado ovaca
- Ravnatelj Arheološkog parka Pompeji Gabriel Zuchtriegel © Silvia Vacca / Parco Archeologico di Pompei
Freska je pronađena u atriju kuće u Insuli 10 u regiji IX, koja se sada ponovno istražuje. Ova je kuća već djelomično istražena između 1888. i 1891. godine te se povezuje s pompejskim pekarom, a arheolozi su ponovno počeli s iskapanjima u siječnju ove godine.
Djelomice vidljive građevine otkopane u 19. stoljeću već su upućivale na postojanje velikog atrija s tradicionalnim rasporedom prostorija na istočnoj strani, a na zapadu se nazirao ulaz u prostor s pećnicom. Atrij je očišćen od materijala iskopanih u 19. stoljeću te je otkriven urušen krov unutar sloja vulkanskog pepela u njegovom južnom dijelu. U radnim prostorijama pored pećnice pronađeni su kosturi triju žrtava.
© Parco Archeologico di Pompei
Ovaj dio Pompeja pokriva površinu od oko 3200 četvornih metara, što predstavlja gotovo cijelu četvrt drevnog grada razorenog 79. godine st. n. e. zbog erupcije Vezuva. Nova istraživanja počela su se provoditi tijekom posljednjeg desetljeća, a za cilj imaju riješiti hidrološke i konzervatorske probleme granica iskopa, u dijelu između istraženog i neistraženog dijela antičkog grada. Neistraženi dio Pompeja još uvijek pokriva područje od oko 22 hektara s kućama koje su još uvijek zakopane pod kamenjem (lapilli) i vulkanskim pepelom te čine gotovo jednu trećinu ovog antičkog grada.
Arheološki park Pompeji objavio je prvi povijesno-arheološki članak o fresci u publikaciji E-Journal degli Scavi di Pompei, koja je korisna za brzu razmjenu znanstvenih podataka koji proizlaze iz arheoloških iskapanja i istraživanja koja su u tijeku na ovom vrijednom nalazištu pod UNESCO-vom zaštitom.
S.F. / Ekovjesnik