Istraživanjem koje su predvodili znanstvenici Vezuvskog opservatorija Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) dobiven je dodatan alat za praćenje trenutačnog stanja podzemnih voda kaldere Campi Flegrei. Njime se omogućuje uočavanje i najmanje promjene u njihovom sastavu putem naprednog konceptualnog modela korisnog za isticanje i tumačenje svih budućih promjena u kemiji podzemnih voda i dinamici procesa.

Posjetitelji izložbenog prostora u bečkoj dvorani Marx Halle odnedavno mogu doživjeti posljednje dane Pompeja u multimedijalnoj izložbi koja uz pomoć virtualne stvarnosti spaja povijest i zabavu.

Na svoj rođendan, u petak 16. kolovoza, Madonna je posjetila Arheološki park Pompeji gdje se susrela sa skupinom tinejdžera i djece koji sudjeluju u projektu „Sogno di Volare“ („San o letenju“). Cilj projekta je uključivanje lokalne zajednice u kulturni život i promociju Arheološkog parka Pompeji kao dijela zaštićene UNESCO-ove Svjetske baštine.

Ženka glavate želve položila je jaja na pješčanoj plaži talijanskog grada Torre del Greco u metropolitanskom području Napulja. Gnjezdište je zaštićeno i nadzirat će se u sklopu projekta Life Turtlenest sve dok se mlade kornjače ne izlegu.

Iako se čini da novootkriveni prizor mrtve prirode na zidu pompejske kuće u regiji IX prikazuje jedno od najpopularnijih jela suvremenog svijeta, arheolozi Arheološkog parka Pompeji objašnjavaju kako očito nije riječ o 2000 godina staroj pizzi. Uostalom, na oslikanom jelu nedostaju neki od glavnih sastojaka pizze, a to su rajčice i mozzarella.

Dana 28. prosinca 2022. potpisan je memorandum o razumijevanju između Arheološkog parka Pompeji, Nacionalnog parka Vezuv, Grada Boscorealea i Zaklade  C.I.V.E.S. s ciljem poticanja zajedničkih aktivnosti u području očuvanja, poboljšanja i održivog upravljanja arheološkim nalazištima, muzejima i prirodnom baštinom u širem području Vezuva.

Arheološki park Pompeji svoju budućnost vidi u razvoju ekološke poljoprivrede, a u tome je svoju važnu ulogu dobilo i stado od 150 ovaca. Zadaća ovih prirodnih „kosilica“ je održavanje zelenih površina u golemom dijelu Parka u kojem se još ne provode arheološka iskopavanja.

Do sljedeće katastrofalne erupcije Vezuva, poput one iz 1944. godine, moglo bi proći još nekoliko stotina godina, otkriva nova studija znanstvenika sa Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich).