Toplinski valovi postaju sve češći i smrtonosniji
Toplinski valovi poput onog kakvog je Europa doživjela 2003. mogli bi postati „novo normalno“ u nadolazećim godinama
Rizik od intenzivnih toplinskih valova naglo je porastao u posljednjih 20 godina. U budućnosti će takvi ekstremni vremenski uvjeti postati sve češći, a prekomjerna smrtnost povezana s ekstremnim vrućinama će se povećati. Posebno će biti pogođena Europa, ističu istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich).
Tog ljeta gorjele su šume, usjevi su se sušili na poljima, u gradovima je zabilježen značajno povećan broj intervencija hitne medicinske službe, a procjenjuje se da je u cijelom svijetu prouzročena šteta od oko 13 milijardi američkih dolara. Unatoč tome, u odnosu na druge ekstremne vremenske pojave kao što su suše ili oluje, čini se da javnost i dalje nije svjesna golemog rizika toplinskih valova što uistinu predstavlja velik problem, ističe se u novoj studiji objavljenoj 24. kolovoza ove godine u časopisu Nature Communications.
„Nisu sve vrućine iste“
Od 2013. godine istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) sustavno su prikupljali podatke o dnevnoj prekomjernoj smrtnosti povezanoj s ekstremnom vrućinom u 748 gradova u 47 zemalja Europe, jugoistočne Azije, Južne i Sjeverne Amerike. Ovaj skup podataka koristili su za izračunavanje odnosa između prosječne dnevne temperature i smrtnosti za svih 748 gradova te su temeljem toga ustanovili idealnu temperaturu svakog grada uz koju je prekomjerna smrtnost bila najniža.
U Bangkoku, na primjer, ta vrijednost iznosi 30 °C, u São Paulu 23 °C, u Parizu 21 °C, a u Zürichu 18 °C. Svaka desetinka stupnja iznad ove idealne vrijednosti povećava prekomjernu smrtnost.
„Nisu sve vrućine iste“, tvrdi glavni autor Samuel Lüthi, student poslijediplomskog studija kod prof. dr. sc. Davida N. Brescha, stručnjaka za vremenske i klimatske rizike na ETH Zürich. „Ista temperatura ima potpuno drugačiji utjecaj na prekomjernu smrtnost povezanu s ekstremnom vrućinom u populaciji Atene i Züricha.“
To ne ovisi samo o temperaturi, već i o fiziologiji (aklimatizaciji) i ponašanju stanovništva (poslijepodnevni odmor ili siesta), urbanističkom planiranju (zelene površine nasuprot asfaltu i betonu), kao i demografskoj strukturi stanovništva i lokalnom zdravstvenom sustavu.
Koristeći dobivene idealne vrijednosti, istraživači su procijenili povećanje smrtnosti s prosječnim porastom globalne temperature od 0,7 °C (vrijednost u 2000.), 1,2 °C (vrijednost u 2020.) i 1,5 i 2 Celzijeva stupnja. Koristili su pet posebno snažnih klimatskih modela, poznatih kao SMILEs (Single-model initial-condition large ensemble).
„Isti smo model izvodili i do 84 puta, s nešto drugačijim vremenskim uvjetima u svakom pokušaju. To nam je dalo mnoštvo mogućih vremenskih sustava koji će se vjerojatno pojaviti ako u atmosferi postoji određena količina ugljikovog dioksida“, kaže Lüthi. Istraživači su zatim te podatke spojili s epidemiološkim modelom kako bi izračunali odgovarajuću smrtnost od vrućine. Naime, prethodne projekcije smrtnosti povezane s vrućinom uglavnom su se temeljile na izračunima koji su koristili jedan klimatski model u određenom vremenskom razdoblju. „Naša metoda omogućuje nam mnogo učinkovitije kvantificiranje ekstrema u klimatskom sustavu i smanjenje neizvjesnosti koji proizlaze iz idiosinkrazija određenih modela“, dodaje Samuel Lüthi.
Koristeći superračunala, Lüthi je izračunao utjecaj više od 7 000 godina fizički mogućih vremenskih pojava na smrtnost povezanu s vrućinom te dobio skup podataka veći je od jednog terabajta. Rezultati pokazuju da je rizik od toplinskih valova s visokom prekomjernom smrtnošću već dramatično porastao u posljednjih 20 godina.
>>> Pročitajte još >>> Kako se Beč štiti od vrućine?
- Grad Beč provodi niz mjera kojima želi sniziti temperature u gradu, kao i pomoći građanima da se lakše nose s vrućinama. © Ekovjesnik
Smrtonosno vrijeme
„Povećana smrtnost tijekom toplinskog vala iz 2003. godine smatrala se ekstremnim događajem koji se događa jednom u stoljeću. Sada očekujemo da će se to dogoditi svakih 10 do 20 godina ili, u svijetu koji je već dva stupnja Celzija topliji, svake dvije do pet godina na mnogim lokacijama svijeta“, tvrdi Lüthi.
Prekomjerna smrtnost uzorkovana ekstremnim vrućinama koje su se 2000. godine smatrale malo vjerojatnima (jednom u svakih 500 godina), dogodit će se 14 puta u svakih 100 godina uz scenarij porasta globalne temperature od 2 Celzijeva stupnja. Uz pretpostavku izostanka prilagodbe na vrućinu, vjerojatnost smrtnosti tijekom takvih ekstremnih toplinskih valova značajno će se povećati.
Regije koje su posebno izložene riziku od eskalacije toplinskih valova uključuju obale Meksičkog zaljeva i Atlantskog oceana u SAD-u, pacifičku obalu Latinske Amerike, Bliski istok, jugoistočnu Aziju i mediteransku regiju. Čak i uz scenarije umjerenog porasta temperature, vruća ljeta u navedenim regijama mogu dovesti do toga da 10 % svih smrtnih slučajeva bude povezano s ekstremnom vrućinom.
Francuska metropola još uvijek pamti opasan toplinski val iz 2003. godine i velik broj smrtnih slučajeva, kada je diljem zemlje zabilježeno više od 14 000 smrtnih slučajeva, od toga najviše u Parizu. Tog ljeta čak pet do sedam posto svih smrtnih slučajeva bilo je uzrokovano ekstremnom vrućinom – dehidracijom, toplinskim i srčanim udarom, odnosno toplinski val utjecao je na preuranjenu smrt oko 2 700 Parižana i Parižanki.
„Prema našim procjenama, u Parizu bi u budućnosti s ekstremnom vrućinom moglo biti povezano i do 15 % smrtnih slučajeva“, upozorava Samuel Lüthi. „Europa je jedno od žarišta, a posebno južni dio Europe. Pritom se ističu dva velika problema: temperature ovdje rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka, a stanovništvo je k tome znatno starije.“
>>> Pročitajte još >>> Vremenska prognoza za kolovoz 2050. u Francuskoj se ostvarila već u lipnju 2022. godine
- Voditeljica vremenske prognoze francuske nacionalne televizije TF1, Évelyne Dhéliat, „lažnom“ prognozom iz 2014. godine predvidjela je da će zbog globalnog zatopljenja temperature u kolovozu doseći 43 °C. Problem je što se prognoza odnosila na ljeto 2050. godine, a prognozirane temperature zraka nisu bile daleko od onih koje su zabilježene u lipnju 2022. Prognoza je prikazana u sklopu kampanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO) kojoj je cilj bio upozoriti na posljedice globalnog zatopljenja te široj javnosti predstaviti posljedice klimatskih promjena koje se u Europi očekuju 2050. godine.
„Rezultati su zabrinjavajući“, kaže Lüthi. „Dok sam radio na studiji, uvijek sam u dobivenim brojkama vidio stvarne živote ljudi na koje utječu klimatske promjene.“
Lüthi dodaje kako je problem još veći jer su pretpostavke na kojima se temelji modeliranje zapravo prilično umjerene. U istraživanju se krenulo s pretpostavkom da će se prosječna globalna temperatura povećati najviše za 1,5 do 2 Celzijeva stupnja, ali uz sadašnje razine emisija stakleničkih plinova vjerojatniji je porast za 2,6 stupnja Celzija.
Također, budući scenariji ne uzimaju u obzir predviđeni rast stanovništva, migraciju u gradove i povećanje broja starijih osoba – čimbenike koji će vjerojatno još više povećati prekomjernu smrtnost povezanu s ekstremnom vrućinom. Osim toga, studiji također nedostaju epidemiološki podaci za Afriku i Indiju, regije koje su teško pogođene klimatskom krizom i siromaštvom.
Istraživači kažu da rezultati naglašavaju hitnost klimatskog djelovanja. „Kako bismo barem ublažili sve intenzivnije toplinske valove, najvažniji korak je postupno ukidanje fosilnih goriva što je brže moguće“, tvrdi Lüthi.
Iako je rizik smrtnosti visok već na +1,5 Celzijeva stupnja, studija pokazuje da je još uvijek znatno niži u odnosu na porast globalne temperature za 2 Celzijeva stupnja. Međutim, istraživači smatraju da se društvo također može djelomično prilagoditi višim temperaturama kako bi smanjilo utjecaj budućih toplinskih valova. „Sada bismo se trebali pripremiti i upravljati neizbježnim, izbjegavajući neizbježno pod svaku cijenu“, zaključuje Samuel Lüthi.
S.F. | Ekovjesnik