Smrtnost povezana s vrućinom bila bi 80 posto veća da su tijekom prva dva desetljeća ovog stoljeća izostala poboljšanja javnozdravstvenih mjera, kao i provedba mjera prilagodbe klimatskim promjenama, ističu u Institutu za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal).

Rizik od intenzivnih toplinskih valova naglo je porastao u posljednjih 20 godina. U budućnosti će takvi ekstremni vremenski uvjeti postati sve češći, a prekomjerna smrtnost povezana s ekstremnim vrućinama će se povećati. Posebno će biti pogođena Europa, ističu istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich).

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na Svjetski meteorološki dan 2022. ističe važnost hidroloških i klimatskih informacija za smanjenje rizika od katastrofa

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Prema opsežnoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine su osim golemih materijalnih šteta uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina (1970.-2019.).