„Zeleni“ se pohvalili novim asfaltom i poticanjem učinka urbanog toplinskog otoka
Asfaltu se u europskim gradovima loše piše, u Zagrebu ga je sve više
Zagrebački Jarun dobio je novi „elipsasti minirotor“ čime je, kako tvrde u Gradu Zagrebu, uspostavljeno „suvremeno prometno rješenje“ vrijedno 45 000 eura. U skladu s već ustaljenom praksom bojanja asfalta, u sredini rotora je crvena površina bez ijedne travke i grma, a kamoli barem jednog 450 eura vrijednog stabla.
U zagrebačkoj gradskoj upravi navode kako je „elipsasti minirotor“ na raskrižju Ulice Hrgovići i Jarunske ulice pušten u promet s ciljem smirivanja prometa i povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu. Dodaju kako se u neposrednoj blizini planira uređenje autobusnih stajališta s peronima te skreću pozornost kako je na raskrižju Jarunske ulice i Ulice Augusta Piazze nedavno u promet pušten još jedan „minirotor“.
„Uspostavom suvremenih prometnih rješenja umjesto uzdignutih ploha osigurava se učinkovito smirivanje prometa bez negativnih posljedica koje uzdignute plohe sa sobom povlače“, kažu u Gradu Zagrebu navodeći kako su radovi na novom rotoru vrijedni oko 45 000 eura i završeni 8. ožujka.
Novi rotor pušten je u promet samo nekoliko dana nakon posjeta Patricka Childa, zamjenika glavnog direktora Glavne uprave za okoliš Europske komisije, povodom uključivanja Zagreba u EU misiju „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.“. Podsjetimo, Europska komisija objavila je imena izabranih gradova još krajem travnja 2022. godine, a u protekle dvije godine u Zagrebu nismo svjedočili značajnijoj provedbi mjera kojima se daje doprinos naporima za ublažavanje klimatskih promjena i postizanje klimatske neutralnosti. Je li Zagreb eksperimentalno i inovacijsko središte koje će pružiti primjer svim ostalim europskim gradovima i koliko se eksperiment s novim rotorom uklapa u ostvarenje tog cilja?
- Potiče li se 45 000 eura (ali ne i „Eura“) vrijednim rotorom „ionako siromašna bioraznolikost“ grada Zagreba? Facebook Screenshot / Grad Zagreb
Europski gradovi primjenjuju suvremena rješenja: uklanjaju asfalt!
Novi „elipsasti minirotor“ na Jarunu teško se može nazvati mjerom prilagodbe klimatskim promjenama jednog „klimatski neutralnog i pametnog grada“, a još manje „suvremenim rješenjem“ s obzirom da asfaltirana površina neće doprinijeti poboljšanju mikroklime, već dodatnom zagrijavanju ovog dijela Zagreba. I sadnja 8 000 stabala počela je dvije godine prekasno, a unatoč dobroj praksi velikog broja europskih gradova odvija se bez javno dostupnog plana sadnje po gradskim četvrtima. S 45 000 eura potrošenih na novi rotor Zagreb je izgubio stotinu stabala od kojih se barem jedno moglo posaditi na mjestu crvene asfaltirane površine u njegovoj sredini.
Europske metropole poput Pariza i Beča ubrzano se prilagođavaju klimatskim promjenama i provode projekte kojima nastoje smanjiti učinak urbanog toplinskog otoka. To uključuje stvaranje novih i širenje postojećih zelenih površina, ozelenjavanje javnog prostora i primjenu koncepta „grada spužve“. Uklanjanjem parkirnih mjesta i drugih asfaltiranih površina nastaju novi drvoredi i zelene površine kao otoci svježine kojima se poboljšava mikroklima, a uređenjem zelenih kvartovskih oaza podiže kvaliteta života i pozitivno utječe na ljudsko zdravlje.
Grad Beč posljednjih godina provodi veliku ofenzivu ozelenjavanja i uklanjanja asfalta s javnih površina. 2021. godine pokrenut je program financiranja „Klimatski model grada pogodnog za život“ („Lebenswerte Klimamusterstadt“), kako bi se smanjio učinak urbanog toplinskog otoka, a javni prostor Beča i njegovih gradskih četvrti učinio klimatski prihvatljivim. Navedimo i primjer prve pariške urbane šume koja nastaje na Katalonskom trgu (Place de Catalogne). Na donedavno izuzetno prometnom kružnom trgu posađeno je 478 stabala čime će cijeli njegov prostor i okolica postati zeleniji i daleko ugodniji dio grada, prilagođen potrebama i aktivnostima stanovnika kao što su odmor i rekreacija, pješačenje i bicikliranje. Također, u neposrednoj blizini uređuje se novi zeleni koridor koji će se protezati područjem čak tri pariška arondismana.
- Rotori u Poreču © Grad Poreč - Città di Parenzo
Zašto Poreč može, a Zagreb ne može?
„Nema strateškog planiranja ni osmišljenih politika. Sve stihija i lutanja, neka se samo nešto radi. Uz to, čemu taj rotor? Rade se intervencije gdje one uopće nisu potrebne, a tamo gdje jesu ne radi se ništa na omogućavanju veće protočnosti vozila, primjerice u Vrbanima ispred McDonaldsa. Na ovom se raskrižju iz Ulice Hrgovići na ulasku u SRC Jarun zadnjih 30 godina nije susrelo pet vozila istovremeno.“ – komentirao je novi rotor na svojoj Facebook stranici Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Nadalje, Petek navodi primjer Poreča u kojem je izgrađeno 33 rotora i koji, osim što omogućuju bolju protočnost prometa i veću sigurnost svih sudionika u prometu, svojim hortikulturnim uređenjem doprinose još ljepšem izgledu grada.
Sudeći prema komentarima na društvenim mrežama ni građani nisu oduševljeni novim „minirotorom“. Pišu kako je nepotreban i ružan te kako je ovo križanje uredno funkcioniralo i prije ovog lošeg rješenja. Kritizira se širenje asfalta unatoč obećanjima o novim zelenim površinama, a postavlja se i pitanje je li na sredini rotora moglo biti posađeno stablo ili cvijeće.
Stjepan Felber | Ekovjesnik