Zakon o obnovi prirode podržava 75 % građana u državama koje je ne podržavaju

#RestoreNature: Samo šest posto ispitanih u Nizozemskoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Švedskoj ne slaže se s usvajanjem Zakona o obnovi prirode

Države članice EU-a koje ne podupiru Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) u suprotnosti su s javnim mnijenjem. Ovo je rezultat ankete provedene u Nizozemskoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Švedskoj, koja pokazuje da je tri od četiri građana za novi zakon, dok raste pritisak na države članice EU-a da ga konačno usvoje.

Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law), odgovor EU-a na međusobno povezane krize klime i bioraznolikosti, bio je u zastoju od ožujka kada je izgubio potrebnu većinu država članica EU-a, nakon zaokreta Mađarske u posljednjem trenutku. Sada, novo istraživanje koje je na 6190 ispitanika u šest država članica provela Savanta, otkriva da većina ljudi u zemljama koje ne podržavaju novi zakon vjeruje da će priroda i smanjenje bioraznolikosti imati negativne dugoročne učinke na ljude, poljoprivredu i gospodarstva i da se to hitno mora rješavati obnovom ekosustava.

Nature Restoration Law dobio je najveću potporu u Italiji s 85 % građana, zatim Mađarskoj s 83 % i Poljskoj s 72 %. U Švedskoj i Nizozemskoj usvajanje novog zakona podržava 69 % građana, a sveukupno samo šest posto ispitanih u navedenim zemljama ne slaže se s njegovim usvajanjem.

Iz koalicije #RestoreNature, koju čine BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU, poručuju: „Ovi rezultati dokazuju da neke države članice ignoriraju brigu građana za prirodu. Unatoč tome što 75 % nizozemskog, finskog, mađarskog, talijanskog, poljskog i švedskog stanovništva podržava Zakon o obnovi prirode, njihove vlade im i dalje uskraćuju dobrobiti obnove prirode, uključujući zaštitu od ekstremnih vremenskih nepogoda, poboljšano zdravlje i dobrobit te dugoročne financijske dobiti. Ove brojke potvrđuju koliko je ključno da EU usvoji zakon i trebale bi biti poziv na uzbunu za vlade koje ne podržavaju ovaj vitalni zakon koji podržavaju građani. Svi su na gubitku kada naša priroda propada, a svima je na dobrobit kada dopustimo prirodi da se vrati.“

Nekoliko mjeseci prije slična su istraživanja provedena u Austriji i Belgiji, dvjema zemljama koje su se suzdržale od prethodnog glasanja o Zakonu o obnovi prirode. U Austriji 77 % stanovništva želi da se priroda dosljedno štiti i obnavlja, a gotovo tri četvrtine ispitanih izričito poziva na „obvezujuće ciljeve“ za obnovu prirode. U Belgiji se 82 % ljudi snažno zalaže za veću obnovu prirode, a više od 84 % vjeruje da bi belgijske vlade trebale uložiti više napora u obnovu najmanje 30 % prirode na kopnu i moru u lošem stanju do 2030.

Rezultati dolaze nakon snažnog pisma koje je poslalo 11 ministara okoliša, pozivajući svoje kolege da usvoje zakon na predstojećem sastanku Vijeća za okoliš 17. lipnja 2024.

 

VEZANE VIJESTI

Još jedan dio obale Liesingbacha pretvoren u prirodnu oazu

Tijekom posljednjih 20 godina obnovljeni dijelovi toka Liesingbacha razvili su se u pravu zelenu oazu i riznicu biološke raznolikosti. To tek slijedi za drugu polovicu toka ovog potoka koji se obnavlja u okviru velikog projekta integrativne zaštite od poplava, odnosno preostalih 9,2 km Liesingbacha koji postupno postaje sve prirodniji, zeleniji i čistiji.

„Povratak“ Zakona o obnovi prirode uz nepokolebljivu podršku javnosti

U ponedjeljak 17. lipnja predviđena je rasprava i moguće glasanje o Zakonu o obnovi prirode (Nature Restoration Law) na predstojećem sastanku Vijeća za okoliš, prema odluci belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a. Nevladine organizacije u koaliciji #RestoreNature pozivaju države članice koje se protive da konačno prihvate dugo očekivani zakonski propis.

Ciljevi Strategije bioraznolikosti EU-a sadašnjim tempom neće biti dosegnuti do 2030.

Novi izvještaj organizacije BirdLife Europe & Central Asia otkriva da države članice EU-a nisu na putu da ispune ciljeve EU-a za zaustavljanje degradacije ekosustava i početak njihove obnove do 2030. godine. Europska unija je ovaj cilj prije gotovo pet godina postavila svojom Strategijom bioraznolikosti EU-a za 2030., ključnim dijelom Europskog zelenog plana.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER