Rijeka 2030.: Zeleni koridori, novi parkovi, obnova gradskih plaža i zelena preobrazba Delte
Gradsko vijeće prihvatilo Strategiju zelene urbane obnove Grada Rijeke kao srednjoročni akt strateškog planiranja do 2030. godine
Potreba za izradom Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke proizašla je iz strateškog cilja Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koji zagovara razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz planski osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja pridonose očuvanju, poboljšanju i očuvanju prirode, prirodnih funkcija i procesa.
Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke odnosi na razdoblje od deset godina, odnosno do 2030. godine. Njezinoj izradi prethodili su izrada Studije zelene infrastrukture Grada Rijeke i e-savjetovanje s javnošću, a u izradu Strategije uključena je radna skupina predstavnika relevantnih gradskih upravnih odjela te vanjskih suradnika stručnjaka s područjima prostornog planiranja i uređenja krajobraza.
Cilj izrade Strategije je poticanje održivog razvoja cjelokupnog gradskog prostora temeljenog na održavanju postojećih i stvaranju novih zelenih površina te unaprjeđenju njihovih socijalnih, ekoloških, gospodarskih, zaštitno-regulacijskih i urbano-morfoloških funkcija kroz umrežavanje i multi funkcionalnost. Time se želi omogućiti odgovorno gospodarenje prostorima Grada koji su osnovni resurs za gospodarske djelatnosti, posebice za turističku namjenu.
Strategijom će se stoga definirati tematsko–programski koncept uz detaljniji prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture, kao i mogućnosti njihove provedbe. Također, Strategija će predstavljati važnu stručnu podlogu za izradu izmjena Prostornog plana uređenja Grada Rijeke i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke, a provedba se planira sufinancirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Strategijom zelene urbane obnove preporučena je izrada čitavog niza stručnih dokumenata unutar sedam godina kroz izradu Akcijskog plana zelene urbane obnove, kojim će se sadržajno i logički jasno artikulirati buduće aktivnosti, tko će ih provoditi, u kojem vremenskom periodu i s koliko potrebnih sredstva. Akcijski plan potrebno je realizirati u narednih godinu dana radi aktualnosti podataka na kojima se on temelji.
- Prijedlog uređenja ulaznog dijela Zametske pećine © Grad Rijeka
Povezivanje s prirodnim zelenim zaleđem grada
Provedbom aktivnosti definiranih Strategijom kanjonom Rječine povezalo bi se prirodno zaleđe Rijeke s obalom i središtem grada i to većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja. Planiraju se dvije nove park-šume te povećavanje broja parkova sa sadašnjih 18 na 83, od čega je planirano 17 novih gradskih, 45 nova lokalna parka i tri sportsko-rekreacijska parka.
Nadalje, uspostavilo bi se po šest novih dječjih igrališta, sportsko-rekreacijskih terena i vježbališta na otvorenom, kao i tri nova parka za pse. Duljina gradskih šetnica povećala bi se s dodatnih 10 km, a duljina gradskih drvoreda za više od šest kilometara. Revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili bi se preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine.
Renaturalizacija Škurinjskog potoka
Renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom. Primjenom rješenja utemeljenih na prirod (Nature-based Solutions - NBS), odnosno zelenih, plavih i smeđih krovova, održivih drenažnih sustava, sadnje visoke vegetacije na zelenim površinama između zgrada i sl. u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica), ublažio bi se učinak urbanih toplinskih otoka, povećala ambijentalnost otvorenih prostora u naseljima, što bi značajno utjecalo i na povećanje kvalitete života stanovnika Rijeke u širem gradskom području.
Urbanom sanacijom gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, utjecalo bi se na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u Gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena. Planirana je uspostava pet novih urbanih vrtova (uz postojeći „Zeleni put“) i 13 vrtova (voćnjaka i povrtnjaka) uz osnovne škole na području cijelog Grada Rijeke. Sve navedeno utjecat će na bolju distribuciju zelenih površina i sadržaja dostupnih svim stanovnicima Rijeke te na kvalitetniju i raznovrsniju turističku ponudu.
- Prijedlog sportsko-rekreacijskog parka uz stadion Rujevica © Grad Rijeka
Zelena preobrazbe šireg područja Delte
„U GUP-u su zelene zone u velikoj mjeri već određene, a također i zaštićene šume. Tijekom ove godine provodi se transformacija prostorno-planske dokumentacije u sustav e-planovi pri čemu se mora početi od planova najvišeg reda. Ta transformacija kreće već u rujnu ove godine i kroz nju će svi segmenti o kojima se govorilo biti sagledani.“ – rekla je Ljiljana Buljan, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Rijeke.
Pojasnila je kako detaljnije treba sagledati izgrađene dijelove naselja, razmotriti primjenu NBS gradnje, sadnju visokih stabala te uređenja zelenih krovova. „Što se tiče samih trgova koji su obuhvaćeni strategijom, to se ne može urediti odjednom, ali se može definirati kako ih urediti. Isto se odnosi na sadnju drvoreda“, dodala je Buljan.
Za Žabicu već postoji projekt koji je predviđen u sklopu izgradnje novog autobusnog kolodvora, kojim je predviđena zelena površina na području sadašnjeg kolodvora. Za južni i sjeverni dio Delte propisana je obaveza izrade urbanističkog plana. Upravo u tim područjima predviđena je NBS gradnja na način da se što više površina obuhvati zelenilom.
Voditeljica izrade Strategije Višnja Šteko kazala je kako je dokumentom predviđeno i rješavanje zelenila na plažama te je dodala kako se na temelju digitalnih modela izvuklo sve javne i gospodarske objekte kako bi se za njih razmotrilo gdje se mogu implementirati NBS projekti. Strategija je usvojena jednoglasno s 29 glasova.