Via Appia uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine
Italija je zemlja s najvećim brojem lokaliteta jedinstvene vrijednosti i ljepote uvrštenih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Sada ih ukupno ima čak 60!
UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu (World Heritage Committee) na svom je 46. zasjedanju u New Delhiju na Popis svjetske baštine odlučio uvrstiti antičku Apijevu cestu (Via Appia). „Kraljica cesta“ Via Appia Regina Viarum postala je tako 60. talijanski lokalitet uvršten na ovaj prestižan popis.
Ovo je ujedno bila prva kandidatura Apijeve ceste koju je izravno promoviralo talijansko Ministarstvo kulture te koordiniralo sve faze procesa i pripreme potrebne dokumentacije zahtjeva za upis na Popis svjetske baštine. Ovaj uspjeh rezultat je zajedničkog rada više institucija: četiri talijanske regije (Lazio, Campania, Basilicata i Puglia), 13 metropolitanskih regija i provincija, 74 grada, 14 parkova, 25 sveučilišta, brojnih predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti te, naposljetku, Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje i Papinskog povjerenstva za sakralnu arheologiju Svete Stolice.
„Izuzetno smo zadovoljni i ponosni na ovaj sjajan uspjeh. 'Via Appia. Regina Viarum' uvrštena je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine zahvaljujući iznimnoj univerzalnoj vrijednosti inženjerskog rada koji je stoljećima bio neophodan za komercijalnu, društvenu i kulturnu razmjenu s Mediteranom i Istokom. Čestitam svim institucijama i zajednicama koje su surađivale s Ministarstvom kulture na postizanju ovog sjajnog rezultata. To je prepoznavanje vrijednosti naše povijesti i našeg identiteta, čija valorizacija uključenim područjima omogućuje ostvarenje brojnih gospodarskih koristi.“ – izjavio je talijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano.
„Uvrštenje Apijeve ceste na UNESCO-ov Popis svjetske baštine predstavlja velik uspjeh za Ministarstvo kulture, ali prije svega za milijune naših sunarodnjaka koji žive na području ove antičke ceste i značajnog simbola našeg kulturnog nasljeđa. To je još jedno veliko priznanje nakon što je prije manje od godinu dana na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine uvrštena umjetnost talijanskog opernog pjevanja (La pratica del canto lirico in Italia).“ – kazao je podtajnik za kulturu Gianmarco Mazzi.
>>> Pročitajte još >>> Zajedno do očuvanja, poboljšanja i održivog upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom u području Vezuva
- „Kraljica cesta“ Via Appia postala je 60. talijanski lokalitet uvršten na prestižan UNESCO-ov Popis svjetske baštine © Ministero della cultura (MiC)
Priča o „Kraljici cesta“
Duga oko 650 kilometara, Apijeva cesta (Via Appia) prolazi središnjom i južnom Italijom te je prva od velikih rimskih cesta – pravih remek-djela antičkog građevinarstva, koje danas predstavljaju najtrajnije spomenike rimske civilizacije. Postojeću cestu počeo je 312. pr. n. e. obnavljati i proširivati cenzor Apije Klaudije Slijepi (Appius Claudius Caecus), kako bi Rim povezao s Capuom. Cesta je sredinom 3. st. pr. n. e. (264. pr. n. e.) produžena do Maleventuma koji je nešto kasnije nazvan Beneventum (Benevento). Gradnja se nastavila do Venuzije (Venusia, današnja Venosa) i Tarentuma (Taranto), a oko 190. godine pr. n. e. cesta je stigla do luke Brundisium (Brindisi).
Iako se gradila za vojne potrebe istovremeno s napredovanjem rimskih osvajanja, Via Appia odmah je postala važna trgovačka prometnica, a s vremenom i uzor svih kasnijih rimskih javnih cesta te, u određenom smislu, ishodište složene mreže cesta Rimskog Carstva (Imperium Romanum), koji je ujedno i temelj sadašnje komunikacijske mreže mediteranskog bazena.
Stvaranje ove cestovne mreže omogućilo je strukturiranje putova razmjene i doticaj s vodenim putovima, čime je kroz stoljeća praktički omogućen nesmetan protok ljudi, ideja, civilizacija, dobara, religija i ideja, putova koji su još uvijek živi i služe onima koji i danas žive na ovim prostorima. Imena kojima su je definirali brojni antički autori – insignis, nobilis, celeberrima i regina viarum, svjedoče o svim njezinim političkim, administrativnim, gospodarskim, društvenim i propagandnim vrijednostima.
>>> Pročitajte još >>> U Rimu otvoren Arheološki park Celio s novim Muzejom Forma Urbis
- Via Appia © Dolcevia / Pixabay
Sljedećeg tjedna proslava povodom uvrštenja na Popis svjetske baštine
Početak Apijeve ceste nalazi se u Rimu kod Kapenskih vrata (Porta Capena) Servijevih zidina, u neposrednoj blizini hipodroma Circus Maximus (Circo Massimo) i današnjeg Arheološkog parka Kolosej (Parco archeologico del Colosseo). Kroz Apijeva vrata (Porta Appia) – današnja vrata sv. Sebastijana (Porta San Sebastiano), najveća i među najbolje očuvanim vratima u Aurelijanovim zidinama (Mura aureliane) izgrađenima između 271. i 275. godine za vrijeme vladavine rimskog cara Aurelijana (Lucius Domitius Aurelianus), izlazi iz Rima i nastavlja se prema jugu Apeninskog poluotoka.
Danas se uz Apijevu cestu mogu vidjeti ostaci antičkog popločenja i mostova, miljokazi, grobnice i vile sagrađene uz samu cestu. Među najznačajnijim spomenicima na početnim kilometrima „Kraljice cesta“ su Karakaline terme (Terme di Caracalla), Maksencijev cirkus (Circo di Massenzio), mauzolej Cecilije Metele te brojne katakombe.
„Via Appia konačno postaje dio UNESCO-ove baštine. Dobra vijest i važno priznanje za našu zemlju i za 'Kraljicu cesta' koja predstavlja dio talijanske povijesti, arhitekture i umjetnosti.“ – kazao je Stefano Ciafani, predsjednik vodeće talijanske ekološke organizacije Legambiente.
„Za Legambiente ovo priznanje ima dvostruku vrijednost jer se njime nagrađuje i naš rad uložen posljednjih godina u organizaciju brojnih događaja i pokretanja inicijativa od Rima do Latine, Caserte, Beneventa, Brindisija i Potenze, kako bismo Apijevu cestu zaštitili od degradacije i učinili je još poznatijom. Naša veza s 'Reginom Viarum' duga je koliko i kilometri koji dijele Rim od Brindisija, a svim volonterima koji su zajedno s nama radili zahvaljujemo na njihovom dragocjenom vremenu i trudu.“ – poručio je Ciafani.
Uvrštenje Apijeve ceste na UNESCO-ov Popis svjetske baštine obilježit će se svečanošću u srijedu 31. srpnja u nazočnosti ministra kulture Gennara Sangiuliana, podtajnika za kulturu Gianmarca Mazzija i predstavnika svih institucija uključenih u proces kandidature. Razloga za slavlje itekako ima jer riječ je o 60. talijanskom lokalitetu uvrštenom na ovaj prestižan popis.
Stjepan Felber | Ekovjesnik