Socijalna zaštita u EU: bolja primjena i viši standardi
Poboljšanje socijalnih prava građana u svakodnevnom životu
Europa je svjetska predvodnica na području socijalne zaštite. Postavljeni su visoki standardi za dobrobit, ravnotežu privatnog i poslovnog života te borbu protiv siromaštva, no Europski parlament sada traži bolju primjenu i više standarde.
Europa je svjetska predvodnica na području socijalne zaštite. EU je postavila globalne standarde u borbi protiv siromaštva, blagostanju, obiteljskoj koheziji i ravnoteži privatnog i poslovnog života. Način upravljanja sustavima socijalne skrbi prepušten je pojedinačnim državama članicama, ali Europski parlament sada traži više standarde. Jedan od primjera je obiteljski paket.
„Tražimo direktivu o očinskom dopustu, smatramo da je ključna i hitna, od država članica tražimo produljenje razdoblja rodiljnog dopusta“, rekla je irska zastupnica Marian Harkin iz Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE).
Samo 10 % očeva u EU uzima rodiljni dopust
Ono po čemu se države članice EU-a doista razlikuju od država izvan EU-a jest zaštita vremena koja se nudi zaposlenim roditeljima: najmanje 4 mjeseca rodiljnog dopusta u prvih 8 mjeseci djetetova života. Dario Quattromani živi u Italiji i radi u javnoj upravi Rima. Dozvoljeno mu je uzeti 30 dana rodiljnog dopusta raspodijeljenog na duže razdoblje.
„Zajednički smo odlučili da ćemo postati roditelji i zbog toga je podizanje djece također prilika da radimo nešto zajedno. Na primjer, mogu im posvetiti puno svog vremena, ne samo vikendom. Moj je odnos s njima poprilično postojan, nema samo - Vidimo se ujutro, vidimo se navečer“, kaže Dario Quattromani.
Međutim, tek 10 % očeva unutar EU-a uzima rodiljni dopust. Mnogi se boje da će izgubiti dio plaće ili posao, a neki radije prepuštaju roditeljsku brigu majkama.
„Predlažemo da rodiljni dopust ne bude prenosiv, ili da bude prenosiv koliko god je moguće, unutar okvira kojima se dodatno ne jačaju tradicionalne uloge“, izjavila je belgijska zastupnica Maria Arena iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).
Razlika u plaćama je još na razini 2012.
Promicanje socijalne skrbi i poštivanja jednakosti muškaraca i žena čuvaju se kao temeljne vrijednosti EU-a i Parlament upozorava protiv poništavanja napretka koji je do sada postignut.
„Razlika u plaćama je 16,2 %, gotovo na istoj razini kao i 2012. Jedva da smo postigli neki napredak“, tvrdi španjolski zastupnik Ernest Urtasun iz Kluba Zelenih/Europskog slobodnog saveza.
Estonija bilježi najveću razliku u plaćama među spolovima - 10 % veću od prosjeka EU-a, iako se situacija poboljšala nakon ulaska u EU. „Europski je kontekst zasigurno važan, zato je Estonija 2004. donijela Zakon o jednakosti spolova“, izjavio je za EuroparlTV Tarmo Jüristo.
Više od 64 milijuna žena u EU-u prijeti siromaštvo, a 48 % su samohrane majke, poput Triin. Ona radi kao pomoćnica u zdravstvenom sektoru gdje je razlika u plaćama među spolovima u Estoniji vrlo izražena. „Upravljanje troškovima je trenutačno najveći problem: odjeća, obuća, sve, i za mene i za djecu. Recimo da trebam otići zubaru, nažalost, ne mogu si ga priuštiti. Neočekivani troškovi moja su najveća briga“, kazala je za EuroparlTV Triin Bärengrub.
Kao u svakoj drugoj državi EU-a, razlika u plaći među spolovima nastaje zbog podjele na tržištu rada na poslove koje tradicionalno obavljaju muškarci, odnosno žene.
„Postići jednaku plaću za isti rad najveći je prioritet za osnaživanje žena i, iskreno, frustrira nedostatak napretka. Razlika u plaćama među spolovima izazov je u cijeloj Europi na svim vrstama poslova“, tvrdi švedska zastupnica Anna Maria Corazza Bildt iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP).
Proračunska sredstva za najpotrebitije
Kroz Europski socijalni fond nastoji se promicati ravnopravnost te boriti protiv siromaštva. Europska unija obvezala se izvući najmanje 20 milijuna ljudi iz siromaštva do 2020. Fond europske pomoći za najpotrebitije dobio je proračunska sredstva u iznosu od preko 3,5 milijarde eura.
Ovaj fond u Belgiji financira distribuciju gotovo 7.000 tona različitih proizvoda za 150.000 potrebitih ljudi. Jean-Charles dolazi dvaput tjedno u ovu banku hrane u Bruxellesu kako bi uzeo sastojke koje će koristiti za kuhanje u socijalnom restoranu Nativitas u centru grada.
„Među starijima koji su s nama neki gotovo nemaju mirovinu, neki imaju malu mirovinu koja je jedva dovoljna za preživljavanje i ne mogu spojiti kraj s krajem“, kaže Jean-Charles van Caloen.
Kao u mnogim drugim europskim državama, u Belgiji je 16 % starijeg stanovništva ugroženo siromaštvom. „S malom mirovinom ne mogu si priuštiti najam stana. Mirovina mi treba pokriti najamninu i troškove, a moram i jesti. Srećom, u Nativitasu mogu jesti za znatno manji trošak“, kaže jedan od korisnika Nativitasa.
Poboljšanje socijalnih prava građana u svakodnevnom životu srž je programa Europskog parlamenta u narednim godinama.
„Ono što je zaista važno jest posvećenost ostvarenju boljih socijalnih standarda u našem stoljeću“, tvrdi španjolska zastupnica Maria João Rodrigues iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).
EuroparlTV / Ekovjesnik