Austrija uvodi trogodišnji program za stjecanje zvanja „klimatski vrtlar“
Austrijanke i Austrijanci se od siječnja 2025. mogu školovati za klimatske vrtlare
Klimatski vrtlari trebali bi osigurati stvaranje više zelenih površina i učinkovito snižavanje visokih temperatura zraka u sve toplijim gradovima. To bi se, između ostalog, trebalo postići rashladnim zasjenjenim prostorima i pohranjivanjem kišnice. Školovanje za zvanje „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ trajat će tri godine.
Novi trogodišnji program za stjecanje zvanja „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ predstavljen je ovog utorka u Strukovnoj školi za hortikulturu i cvjećarstvo (Berufsschule für Gartenbau und Floristik) u 22. bečkom okrugu Donaustadt.
„Inovativni profil poslova klimatskih vrtlara daje mladim ljudima znanje o tome kako izgleda održivi dizajn zelenih površina. Provedbom projekata učenici će moći iskusiti principe održivosti u praksi i razviti razumijevanje bioloških odnosa i ekosustava.” – kazao je Arno Langmeier, privremeni ravnatelj novog obrazovnog programa u Beču. „Klimatski vrtlari ozelenjuju fasade i krovove, postavljaju sustave za navodnjavanje i brinu se o sposobnosti infiltracije površina. Na taj način, posebno u urbanim sredinama, pomažu u stvaranju rashladnih zasjenjenih područja i tako smanjuju visoke temperature, buku, onečišćenje zraka i pohranjuju kišnicu“, dodao je Langmeier.
„Urbano stanovništvo posebno je ugroženo ekstremnim vrućinama, a dizajn zelenih površina može značajno doprinijeti ublažavanju tog problema.“ – rekla je predsjednica Radničke komore Renate Anderl. „Kao Radnička komora aktivno smo uključeni u razvojni proces obuke i nastavit ćemo ga podržavati. Održivi dizajn urbanih zelenih površina omogućuje smanjenje toplinskih otoka u gradu, a to je osobito korisno za one koji žive u njihovoj neposrednoj blizini. Međutim, dobro dizajnirane zelene i otvorene površine također osiguravaju prednosti za zaposlenike, kako kroz ugodniji rad u prirodno rashlađenim zgradama, tako i zahvaljujući boravku u zelenilu.“
„Zaštita okoliša i održivost postaju sve važniji. Stoga nam je važno stvoriti profesiju koja predstavlja korak prema održivoj budućnosti našeg društva. Program je interdisciplinaran, a na njemu blisko surađuju stručnjaci iz područja hortikulture, građevinarstva i tehnologije.” – objasnio je Herbert Eipeldauer, meštar ceha bečkih vrtnih dizajnera pri Gospodarskoj komori Beča.
„Izuzetno sam zadovoljan uvođenjem novog obrazovnog programa koji smo razvili zajedno s Gospodarskom komorom Beča, cehom i brojnim drugim partnerima. Prijetnja klimatskih promjena traži hitan odgovor, a novi program spaja detaljno poznavanje biljaka, ozelenjavanje fasada i izgradnju sustava navodnjavanja kako bi se urbani životni prostor dizajnirao za održiviju budućnost i to na siguran i lijep način. To je ono što profesiju klimatskog vrtlara čini tako privlačnom.” – istaknuo je Mario Steininger, ravnatelj bečke Strukovne škole za hortikulturu i cvjećarstvo.
- Novi trogodišnji program za stjecanje zvanja „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ predstavljen je ovog utorka u Strukovnoj školi za hortikulturu i cvjećarstvo u 22. bečkom okrugu Donaustadt. © Lisi Specht
Budući klimatski vrtlari i vrtlarice raspolagat će znanjem iz sljedećih područja:
- Koje su biljne vrste najbolje klimatski prilagođene i najviše doprinose poticanju bioraznolikosti i očuvanju resursa;
- Kako se stvara i širi prostor za korijenski sustav stabala ispod ulica, parkirališta i nogostupa;
- Kako najbolje iskoristiti učinak hlađenja drveća u urbanim mikroklimama;
- Kako primijeniti princip „grada spužve“ kako bi se gradovi najbolje prilagodili prirodnim ciklusima vode, poticali biološku raznolikost, poboljšali dobrobit i kvalitetu života svojih stanovnika grada te istovremeno očuvali resurse;
- Kako kombinirati sadnju s elementima krajobraza, kao što su prirodno i umjetno kamenje, drvo, staklo i plastika;
- Kako formirati nove zelene površine pomoću strojeva;
- Kako brinuti o klijentima i realizirati projekte od faze planiranja do završetka, bilo da se radi o zelenilu, drvenim terasama ili popločenim stazama;
- Što sve biljke trebaju za uspješan rast: od rezidbe drveća i grmlja do gnojidbe i njege travnjaka.
Budući klimatski vrtlari i vrtlarice trebali bi pronaći posao u hortikulturnim poduzećima, kao i u komunalnim poduzećima gradova i općina, a tijekom svog školovanja i kasnijeg rada surađivat će s drugim stručnjacima u hortikulturi, ali i građevinarstvu i tehnologiji.
Njihovo školovanje trajat će tri godine, a prvi razred s budućim klimatskim vrtlarima i vrtlaricama oformit će se krajem siječnja 2025. godine.
Stjepan Felber | Ekovjesnik