U Zagrebu održana konferencija „OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“
Kako Hrvatska pretvara problem u sirovinu – gradonačelnici, direktori čistoća i stručnjaci u otvorenoj raspravi
Konferencija se održala u ponedjeljak u organizaciji ZGRADOnačelnik.hr i Motus Medie, uz programsku podršku Udruge gradova u RH i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posvećena izazovima i rješenjima u gospodarenju otpadom, okupila je više od 300 stručnjaka, predstavnika lokalne i državne uprave te tvrtki iz sektora gospodarenja otpadom.
Konferenciju su pozdravnim govorima otvorile Marija Dekanić, direktorica Motus Medije, i Jasmina Džanović, suvlasnica Imanas4 (ZGRADOnačelnik.hr), istaknuvši važnost sustavnog pristupa gospodarenju otpadom i uključivanja svih dionika u pronalazak održivih rješenja.
„Ovo nije samo još jedan događaj na temu gospodarenja otpadom, nego mjesto gdje se susreću ideje i pokreću konkretne promjene. Ponosni smo što smo s partnerima organizatori konferencije koja okuplja ključne dionike, sve koji žele aktivno sudjelovati u kreiranju budućnosti“, istaknula je Marija Dekanić iz Motus Medije.
Otpad više nije problem, već sirovina
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuo je kako se Hrvatska približava europskim ciljevima u gospodarenju otpadom, ali da su i dalje potrebna velika ulaganja.
„U posljednjih deset godina Fond je uložio više od 500 milijuna eura u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, a taj iznos generirao je investicije od oko dvije milijarde eura. No, unatoč napretku, još uvijek imamo značajne izazove, posebice u razvrstavanju i oporabi otpada. Naš cilj je da otpad više ne bude problem, već sirovina koja se može ponovno koristiti u industriji“, rekao je Mirko Budiša.
Sustav mora biti učinkovitiji i pravedniji
Sonja Polonijo, savjetnica Udruge gradova i Eko-Murvica, upozorila je na probleme u postojećem sustavu gospodarenja otpadom, posebno u vezi s reciklažnim sirovinama.
„Naš sustav mora biti učinkovitiji i pravedniji – trenutačno se kućanstvima naplaćuje samo odvoz miješanog komunalnog otpada, dok je za reciklabilni otpad besplatan. To dovodi do toga da neke tvrtke reciklabilni otpad ne predaju u sustav, nego ga miješaju s ostalim otpadom, što je apsolutno neodrživo," rekla je Sonja Polonijo.
- Sonja Polonijo © Motus Media
Dodala je kako je potrebno osigurati pravedniju raspodjelu troškova i jasnije definirane obveze svih dionika u sustavu gospodarenja otpadom, uključujući proizvođače, prerađivače i lokalne vlasti. „Ako želimo postići pravu kružnu ekonomiju, moramo osigurati da otpad postane kvalitetna sirovina i da cijeli lanac, od sakupljača do industrije, funkcionira bez problema“, zaključila je Polonijo.
Gradonačelnici o otpadu – od problema do rješenja
Najzanimljiviji dio konferencije bio je panel „Novi mandat OTPADA“ na kojem su gradonačelnici Tomislav Tomašević (Zagreb), Ivica Puljak (Split), Ivan Radić (Osijek) i Ljerka Cividini (Čakovec i Međimurska županija) raspravljali o postignućima i izazovima u gospodarenju otpadom u svojim gradovima.
Tomašević je istaknuo da je Zagreb uveo model plavih vrećica koji je značajno povećao postotak odvojenog otpada. „Zagreb ima najveće povećanje odvajanja otpada u Hrvatskoj. Uvođenjem modela plavih vrećica došlo je do neviđenog porasta odvajanja. Jakuševec je i dalje najveći problem, držimo se hodograma i nadamo se da će i to biti riješeno“, naglasio je Tomislav Tomašević.
- Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić © Motus Media
Puljak je naglasio potrebu daljnjih ulaganja u infrastrukturu i uvođenje novih metoda kontrole otpada. „Split je u protekle tri godine napravio značajan pomak – postavili smo više od 1000 polupodzemnih spremnika, a sada krećemo s postavljanjem kamera za nadzor kako bismo osigurali još bolje rezultate. Lećevica je i dalje goruće pitanje koje moramo riješiti kako bismo imali funkcionalan sustav gospodarenja otpadom“, rekao je Ivica Puljak.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić ponosno je istaknuo kako je Osijek već tri godine iznad 50 posto u odvajanju otpada, čime je nadmašio europske ciljeve. „Najveći uspjeh nam je odvajanje – prešli smo europsku normu, sada smo na 57 posto. Prepolovili smo otpad na našem odlagalištu. To ne bismo mogli bez edukacije, infrastrukture i savjesnih građana“, rekao je Ivan Radić.
Cividini je upozorila na problem odlagališta i nedostatak regionalnih centara, ističući Međimurje kao primjer uspješne prakse. „Međimurci već dugi niz godina odvajaju otpad. No regionalni CGO još je na čekanju pa smo morali pronaći alternativna rješenja. Ipak, uspjeli smo zadržati stabilnost sustava i nismo dizali cijene građanima“, izjavila je Ljerka Cividini.
- Panel je moderirala Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koja je istaknula važnost suradnje lokalnih vlasti s EU institucijama u postizanju održivih ciljeva. © Motus Media
Direktori komunalnih poduzeća – tko bolje čisti?
Panel „Čija metla bolje čisti?“ okupio je čelne ljude komunalnih poduzeća: Bojana Jurdanu (Rijeka), Ivicu Karoglana (Split), Igora Pandžića (Osijek) i Davora Vića (Zagreb). Sudionici su raspravljali o izazovima u operativnom upravljanju otpadom, od prilagodbe novim zakonskim regulativama do problema nesavjesnog odlaganja otpada.
Igor Pandžić istaknuo je kako Osijek uspješno provodi edukaciju građana od vrtićke dobi. „Edukacija je ključ uspjeha – od djece u vrtićima do umirovljenika. Naši građani sada više koriste reciklažna dvorišta, a sustav sankcioniranja nesavjesnih pojedinaca također daje rezultate. Sve smo bolje umreženi i osiguravamo održiv sustav gospodarenja otpadom“, rekao je direktor osječkog Unikoma Igor Pandžić.
Ivica Karoglan naglasio je da Split ima sezonske izazove s otpadom zbog turističkog priljeva, zbog čega su morali optimizirati odvoz i uvesti nove metode praćenja otpada. „U sezoni imamo trideset posto više otpada nego inače, što predstavlja operativni izazov. No naš sustav pokazuje dobre rezultate zahvaljujući preciznom planiranju i prilagodbi potrebama građana i turista“, istaknuo je direktor Čistoće d.o.o. Split Ivica Karoglan.
Jurdana je dodao da Rijeka sve više zatvara spremnike kako bi spriječila neovlašteno odlaganje otpada. „Postižemo sve bolje rezultate, neke jedinice lokalne samouprave u riječkom prstenu već su na 60 posto odvojenog otpada. Ključno je osigurati da spremnici budu dostupni samo korisnicima kojima su namijenjeni, a to radimo postavljanjem kontrolnih mehanizama i nadzora," rekao je Bojan Jurdana, direktor KD Čistoća Rijeka.
- Nj. E. William De Baets, veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj © Motus Media
Europske lekcije – Belgija i Danska u fokusu
Belgija je bila zemlja partner ove konferencije, a Nj. E. William De Baets, veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj, naglasio je kako Belgija prednjači u energetskoj učinkovitosti i održivoj preradi otpada te je izrazio spremnost za daljnju suradnju s hrvatskim partnerima.
Konferencija je donijela i primjere dobre prakse iz Belgije i Danske. Jonas Nedenskov iz danske tvrtke Amager Ressourcecenter govorio je o njihovom sustavu pretvaranja otpada u energiju, dok je Elsie Haertjens iz belgijske Veolie predstavila napredne tehnologije reciklaže korištenja otpada za energetske potrebe.
Od hrane do građevine – otpad u novim ulogama
O bacanju hrane i načinima smanjenja otpada od hrane govorili su dr. sc. Aljoša Duplić (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije), Loris Peršurić (gradonačelnik Poreča i dopredsjednik Udruge gradova u RH) i Sanja Kolarić Kravar (Ministarstvo poljoprivrede).
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode, dr. sc. Aljoša Duplić, upozorio je da se u Hrvatskoj godišnje baci 72 kg hrane po stanovniku, a Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, istaknula je važnost sustava doniranja, ali i edukacije od malih nogu. Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić istaknuo je kako je najveći izazov pravilno gospodarenje otpadom iz kampova i turističkih objekata.
O inovativnoj upotrebi otpada u građevinskom sektoru govorila je profesorica Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je u prezentaciji „Pepeo zlata vrijedan“ istaknula kako se pepeo iz energana može koristiti za proizvodnju cementa i betona, čime se smanjuje potreba za eksploatacijom prirodnih resursa.
- Tin Bašić, Aljoša Duplić, Sanja Kolarić Kravar i Loris Peršurić © Motus Media
Jesmo li na pravom putu?
Konferenciju je zaključio Nikola Ružinski, bivši državni tajnik i jedan od začetnika nacionalne strategije za gospodarenje otpadom. „Nakon ove konferencije mogu reći da smo na pravom putu. Svi izazovi koje imamo rješivi su ako se nastavi s dobrom praksom i pravilnim investicijama“, poručio je Ružinski.
„Ova konferencija nije samo još jedan događaj, već jasan poziv na akciju. Stručnjaci, gradonačelnici, komunalne tvrtke i predstavnici industrije pokazali su da postoji volja za promjenama i rješenjima. Vrijeme nije na našoj strani i moramo djelovati odmah kako bismo osigurali održiviju budućnost“, zaključila je Jasmina Džanović iz ZGRADOnačelnik.hr.