Pariz sadi budućnost: u srcu grada niče treća urbana šuma!

Napreduju radovi na sadnji urbane šume ispred pariške Gradske vijećnice

Sredinom siječnja 2025. posađena su prva stabla na trgu ispred prelijepe pariške Gradske vijećnice. Nova zelena oaza donijet će još više hlada i osvježenja, obogatiti bioraznolikost i stvoriti prostor za predah od gradske vreve. Evo o kojoj vrsti drveća je riječ, odakle dolazi i kako se sadi, ali i kako ovaj projekt doprinosi prilagodbi Pariza klimatskim promjenama.

U središtu Pariza, sredinom siječnja 2025., posađena su prva stabla na trgu ispred Gradske vijećnice (Place de l'Hôtel-de-Ville). Ova treća urbana šuma (forêt urbaine) nije samo simbolički iskorak, već konkretan odgovor na izazove klimatskih promjena i urbanog zagrijavanja. Pariz, poznat po svojoj predanosti održivosti, nastavlja svoju ambicioznu zelenu revoluciju.

Sadnja stabala na ovom ključnom gradskom prostoru ima višestruki cilj: smanjiti učinak toplinskog otoka, poboljšati kvalitetu zraka, povećati bioraznolikost te ponuditi Parižanima novu zelenilom obogaćenu oazu koja će biti utočište u užurbanom urbanom okruženju. U ovom projektu, u kojem sudjeluju stručnjaci iz različitih područja, biraju se autohtone vrste koje će osigurati dugoročnu održivost i bioraznolikost, čime se nastavlja opredjeljenje Pariza za ekološki prihvatljive urbane intervencije.

Nakon što su posađena prva stabla, radovi se nastavljaju do početka ljeta 2025. Grad Pariz ne samo da unapređuje svoju zelenu infrastrukturu, već oblikuje i promovira kulturu održivosti koja se temelji na dugoročnom promišljanju o očuvanju prirode unutar urbanih granica.

  • Vizualizacija treće pariške urbane šume na trgu ispred Gradske vijećnice © Ville de Paris

Pariz sve bliže cilju vrtnog grada

Nakon urbanih šuma na Katalonskom trgu (Place de Catalogne) u 14. i Bois de Charonne u 20. pariškom arondismanu, red je došao i na manju urbanu šumu na trgu ispred Gradske vijećnice. Riječ je o još jednom ključnom projektu u borbi protiv klimatskih promjena u gradu koji se ubrzano mijenja i postaje pravi vrtni gradville jardin.

Do početka ljeta uredit će se više od 2500 m² zelenih površina s drvećem, uključujući 1000 m² otvorenog ozelenjenog prostora s niskim raslinjem, čime će se doprinijeti povećanju urbane bioraznolikosti i dodatno uljepšati trg koji je pješačka zona od 1982. godine. Do sada je posađeno 150 stabala, od kojih su neka visoka 10 metara, a nova urbana šuma postat će novo mjesto za šetnju i opuštanje građana i turista.

  

„Treća urbana šuma predstavlja pravi izazov, iako već imamo iskustva nakon stvaranja prve urbane šume na Katalonskom trgu. Tamo smo posadili 478 stabala, ali samo sedam doseže visinu stabala koje sadimo na trgu ispred Gradske vijećnice“, objašnjava Amélie Astruc, voditeljica radova u odjelu za krajobraznu arhitekturu i planiranje u Uredu gradske uprave za zelene površine i okoliš (La Direction des Espaces Verts et de l'Environnement – DEVE).

Neka su stabla visoka 10 metara

Na trgu se sade stabla koja svojom visinom dosežu visinu glavnog pročelja Gradske vijećnice. Neka stabla već su sada visoka čak 10 metara, a najmanja dosežu visinu od šest metara. Najstarija stabla imaju između 20 i 30 godina, a rasla su u njemačkim ili nizozemskim rasadnicima, gdje su pažljivo birana.

Kako bi se osigurala mogućnost sadnje izvan rasadnika, stabla su presađivana do sedam puta, a to im je omogućilo rast postupnim povećanjem razvoja korijena u smanjenom volumenu. Drveće je dakle stiglo sa svojom kuglom za presađivanje i ukorjenjivanje, čime je olakšano rukovanje i sadnja.

  

Stabla su odabrana zbog svoje ljepote i otpornosti

„Naš posao bio je pažljivo odabrati drveće temeljem njihovih glavnih karakteristika, krošnji, lišća i boja, kako bi se dobila gusta sadnja. Na trgu se tako mogu vidjeti stabla s razvijenim deblom i visokom krošnjom, kao i niža stabla“, dodaje Amélie Astruc.

„Sadnja uključuje američke gledičije (Gleditsia triacanthos - Févier d'Amérique), javore i kopriviće vrste Celtis julianae, stabla koja inače rastu i izvan granica Francuske, ali dobro podnose urbanu klimu i okoliš. Sadimo i hrast cer (Quercus cerris - chêne chevelu de Bourgogne) i obične grabove (Carpinus betulus) regionalnih vrsta iz regije Île-de-France“, objašnjava Astruc i dodaje kako su sva stabla odabrana zbog svoje otpornosti na urbani okoliš i klimatske promjene, što objašnjava mješavinu regionalnih i stranih vrsta.

  • Budući pogled na parišku katedralu Notre-Dame © Ville de Paris

Drveće se sadi u dva metra zemlje

Sa strane rijeke Seine i uz ulicu Rue de Rivoli, uz postojeće fontane koje će biti sačuvane, iskopane su četiri velike jame za sadnju. Jame su duboke 1,50 metara, ali će visina podloge biti dva metra jer su nove zelene površine podignute za 50 cm.

„Te su jame umetnute između fontana i parkirališta koje se nalazi ispod trga, na pojasu širokom oko 13 metara. Riječ je o prostorima otvorenog tipa, koja gotovo da i ne uključuju podzemne radove“, objašnjava Astruc.

„Tlo za sadnju razvijeno je s inženjerima agronomije i šumarstva iz Grada Pariza. U prvom metru zemljanog sloja pomiješano je 30 posto zemlje i 70 posto kamenja od kvarcnog pješčenjaka, veličine četiri do osam centimetara. Na njega smo dodali gornji sloj zemlje čime smo dobili dobro strukturirano i vrlo stabilno tlo u koji sadimo stabla s njihovim velikim korijenskim kuglama. Preko 80 centimetara visok treći sloj je mješavina malog kamenja i plodne zemlje koja omogućuje prihranjivanje stabala“, navodi Amélie Astruc.

Najviši sloj visok je 20 centimetara i nadopunjen je kompostom. „To nam omogućuje sadnju donjeg sloja bilja sastavljenog od paprati, bršljana i drugih biljaka koje prate šumsko drveće.”

2500 m² zelenih površina

„Mi očito ne stvaramo šumu koja je uobičajena za regiju Île-de-France. Ovo je urbana šuma i riječ je o konceptu koji se u gradovima primjenjuje od 1990-ih godina, uz gustu sadnju drveća na javnim prostorima i s minimalnom površinom od oko 1000 m²“, objašnjava Astruc.

Ukupno će biti zasađeno 2500 m² površine trga, uključujući približno 1000 m² otvorenog ozelenjenog prostora i 1800 m² gusto zasađenih površina.

Ukupno 150 stabala

Stabla će sa svake strane trga činiti dva šumarka, jedan kvadratnog oblika bit će širine 13 metara, dok će najveći imati širinu od 13 metara i dužinu od 22 metra. Sredinom će se širiti staza kojom će građani moći šetati i uživati u hladu stabala.

„Imat ćemo, dakle, ukupno četiri pošumljene površine, a ozelenit će se i prostor uz fontane. Zadržavamo njihovu strukturu i mogućnost sjedenja. U odnosu na početni plan, posadili smo stotinjak dodatnih malih stabala. Dakle, ukupno ćemo na trgu s površinom od gotovo 9000 m² posaditi oko 150 stabala“, zaključuje Amélie Astruc.

  • Prvi prijedlog urbane šume ispred pariške Gradske vijećnice © Apur-Céline Orsingher

Očuvano okupljalište Parižana

Projektom su se uzela u obzir sva tehnička ograničenja lokacije, ispod koje se nalazi podzemno parkiralište čija se struktura nije mijenjala. Svi oni koji su se bojali da će izgubiti pogled na Gradsku vijećnicu mogu biti mirni: pogled na cijeli njezin središnji dio ostaje potpuno slobodan. S povijesnog gledišta, trg Place de l’Hôtel-de-Ville mjesto je okupljanja i svečanosti Parižana pa je stoga projektom bilo izuzetno važno sačuvati tu njegovu važnu funkciju. Tako će se na trgu i dalje moći organizirati brojna događanja i druženja, a kako je ipak riječ o Parizu - vjerojatno i prosvjedi. Treća pariška urbana šuma trebala bi se otvoriti 21. lipnja 2025. – na prvi dan ljeta i Svjetski dan glazbe (La Fête de la musique).

Svi smo pozvani da budemo dijelom ove zelene revolucije, a Pariz je više od inspiracije i pokazuje da su prave promjene moguće.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Uskoro se otvara druga pariška urbana šuma Bois de Charonne

Druga pariška urbana šuma novi je dio Malog pojasa, nabolje čuvane zelene tajne francuske metropole, a otvorit će se za nekoliko dana. Urbana šuma Bois de Charonne s 2 000 stabala prostire se na površini od gotovo 3,5 hektara i to na donedavno zapuštenom zemljištu SNCF-a koje je Grad Pariz kupio za 11 milijuna eura kako bi ga u potpunosti vratio prirodi i građanima.

U Parizu otvoren Park Arethe Franklin

U srcu četvrti Python-Duvernois, u 20. pariškom arondismanu, završeni su radovi na prvoj fazi uređenja novog parka. Nova pariška oaza bioraznolikosti nazvana je Park Arethe Franklin, a službeno je otvorena u četvrtak 18. srpnja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER