Copernicus: Sentinel-4 poboljšava opažanja kvalitete zraka programa Copernicus Atmosphere

Lansiranjem satelita Sentinel-4, mogućnosti Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) za praćenje kvalitete zraka značajno će se povećati

Ovo će biti prvi europski instrument posvećen praćenju kvalitete zraka koji će biti lansiran na geostacionarnom satelitu, nadopunjujući trenutne instrumente satelita u niskoj Zemljinoj orbiti i održavajući europsku poziciju na čelu praćenja atmosfere. Misiju provode i njome upravljaju Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT).

Opremljen ultraljubičastim, vidljivim i bliskim infracrvenim spektrometrom za snimanje, Sentinel-4 bit će u geostacionarnoj orbiti na 36 000 km iznad Zemlje, 50 puta više od misija u niskoj Zemljinoj orbiti, neprestano promatrajući kvalitetu zraka u Europi skeniranjem svakih sat vremena. Ovo je veliko poboljšanje jer trenutne misije Copernicus relevantne za kvalitetu zraka mogu proizvesti samo jednu sliku Europe dnevno. Novi podaci Sentinel-4 omogućit će CAMS-u da poboljša svoje prognoze i analize kvalitete zraka za Europu. Neki od zagađivača koji se prate putem ovog instrumenta su dušikov dioksid (NO₂), ozon (O₃), sumporov dioksid (SO₂), formaldehid (HCHO) i aerosoli.

Mjerit će razine glavnih onečišćujućih tvari u zraku, poput otrovnih plinova u tragovima dušikovog dioksida, koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, i ozona, koji se obično proizvodi niz vjetar od izvora onečišćenja.

Također, misija Sentinel prvi put „dijeli“ svemirsku letjelicu, budući da je misija Sentinel-4 postavljena na satelit Meteosat treće generacije, koji također nosi instrumente za poboljšano praćenje i prognoziranje vremena.

„Novost Sentinela-4 je u tome što će nam omogućiti da vidimo dnevni ciklus nekih od glavnih atmosferskih onečišćujućih tvari. To je vrlo važno za bolje razumijevanje međudjelovanja kemije, fizike i temeljnih emisija. Ako možemo bolje promatrati, možemo bolje modelirati i predviđati. Misija nije mogla doći u bolje vrijeme, jer pojačavamo napore u praćenju kvalitete zraka u Europi s novim fokusom na emisije. A s brzo razvijajućim tehnikama umjetne inteligencije/strojnog učenja, očekujemo da ćemo ovu novu generaciju promatranja još bolje iskoristiti.“ – izjavila je Florence Rabier, glavna direktorica Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Sentinel-4 igra temeljnu ulogu za Europu jer kontinent pojačava svoje napore za poboljšanje kvalitete zraka kao dio revidirane Direktive o kvaliteti okolnog zraka EU/2024/2881, Akcijskog plana za nulto onečišćenje i Direktive o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (NEC).

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosferaklimatske promjenehitne situacijekopnomore i sigurnost. Pruža slobodno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama EU-a, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Oceanom, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također doprinosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, a proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe. ECMWF je proširio svoju lokaciju u državama članicama za neke aktivnosti. Uz sjedište u Ujedinjenom Kraljevstvu i Računalni centar u Italiji, uredi usmjereni na aktivnosti koje se provode u partnerstvu s EU-om, poput programa Copernicus, nalaze se u Bonnu u Njemačkoj.

 

  • Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Copernicus: Oblaci metana sada se prikazuju u aplikaciji CAMS Methane Hotspot Explorer

„Ova aplikacija pokazuje izvanredan napredak postignut posljednjih godina u poboljšanju našeg praćenja emisija metana u atmosferu. Također nudi uvid u buduće mogućnosti našeg nadolazećeg sustava za praćenje antropogenih emisija stakleničkih plinova, CO2MVS.“ – izjavio je Richard Engelen, zamjenik ravnatelja Copernicus službe za nadzor atmosfere.

Temperaturne anomalije bez presedana! 2023. na putu da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja!

Nakon najtoplijeg kolovoza, s temperaturama 0,7 °C iznad prosjeka 1991.-2020., i najtoplijeg ljeta (lipanj – kolovoz), najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je rujan 2023. bio dosad najtopliji rujan na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 16,38 °C ili 0,93 °C iznad prosjeka za rujan 1991.-2020. i 0,5 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

NASA prati topljenje snijega kako bi poboljšala upravljanje vodom

U okviru znanstvene misije DUST posvećene praćenju vode, jednog od najdragocjenijih resursa na Zemlji, NASA je u ožujku provela seriju istraživačkih letova nad planinskim lancima zapadnog dijela SAD-a. Pritom je korišten poseban radar visoke preciznosti (UAVSAR), postavljen na zrakoplov C-20A, čime su zabilježeni podaci o sezonskom snježnom pokrivaču i količini vode koju sadrži.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER