I kontaktne leće predstavljaju prijetnju morskom životu
Godišnje u SAD-u 1,8 do 3,36 milijardi leća završi u kanalizaciji!
Prema istraživanju tima Državnog sveučilišta u Arizoni u postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda pored svog ostalog plastičnog otpada dospijevaju i velike količine kontaktnih leća, a u otprilike svaka dva kilograma kanalizacijskog mulja obično se može pronaći jedan par kontaktnih leća.
Manje poznata vrsta plastičnog otpada koja negativno utječe na okoliš
Mekane kontaktne leće izrađuju se od mekane plastike i najčešće su zamjenske, odnosno mijenjaju se nakon kraćeg perioda upotrebe. Njihova glavna prednost je vrlo kratak period adaptacije i veća udobnost prilikom nošenja, no nakon kratkog perioda upotrebe često se neodgovorno bacaju u odvodne cijevi.
Novo istraživanje koje je provelo Državno sveučilište u Arizoni (Arizona State University) upozorava nas na veliku štetu koju činimo okolišu nemarnim bacanjem kontaktnih leća u odvodne cijevi te poziva stoga na odgovorno ponašanje svih njihovih korisnika. Osim svima već poznatih vrsta plastičnog otpada, koji putem kanalizacije dospijevaju u postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda te se zatim šire poljoprivrednim zemljištima i isprani jakim kišama završavaju u morima i oceanima, ovim se istraživanjem došlo do zabrinjavajućih podataka o ogromnim količinama otpada kontaktnih leća. To je još jedan oblik plastike koji negativno utječe na okoliš i predstavlja dodatnu prijetnju morskom životu.
Istraživački tim Državnog sveučilišta u Arizoni jučer je rezultate svoje najnovije studije predstavio na 256. nacionalnom susretu i izložbi Američkog kemijskog društva (ACS - American Chemical Society), koji se održava u Bostonu od 19. do 23. kolovoza.
„Nosim naočale i kontaktne leće većinu svog odraslog života“, rekao je Rolf Halden, direktor Centra za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju s Državnog sveučilišta u Arizoni. „Čisto iz znatiženje zapitao sam se je li netko ikada proveo istraživanje o tome što se događa sa svim tim plastičnim lećama nakon što završi njihov životni vijek?“
Tročlani istraživački tim – Rolf Halden, Charles Rolsky i Varun Kelkar, s višegodišnjim iskustvom istraživanja plastičnog onečišćenja, posvetio se stoga istraživanju ove vrste otpada.
U SAD-u leće koristi 45 milijuna ljudi
Charles Rolsky, student na poslijediplomskom sveučilišnom studiju jučer je predstavio istraživanje na 256. nacionalnom susretu i izložbi Američkog kemijskog društva / Fotografija: Todd Macmillan
„Istraživanje smo počeli detaljnim ispitivanjem američkog tržišta, kako proizvođača, tako i korisnika kontaktnih leća“, rekao je Charles Rolsky, student na poslijediplomskom sveučilišnom studiju koji je jučer i predstavio istraživanje. „Otkrili smo da 15 do 20 posto korisnika kontaktne leće baca u sudopere ili WC školjke, što je poprilično velik broj s obzirom da u SAD-u leće nosi oko 45 milijuna ljudi. Godišnje govorimo o 1,8 do 3,36 milijardi leća, ili oko 20-23 tona otpada koji završi u odvodnim cijevima!“
Istraživači su ispitali sudbinu 13 različitih brendova kontaktnih leća napravljenih od devet različitih vrsta plastičnih polimera, no svima je zajedničko da odvodnim cijevima dospijevaju u postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i usitnjavaju se u mikroplastiku koja se akumulira u kanalizacijskom mulju. U otprilike svaka dva kilograma mulja otpadne vode obično se može pronaći jedan par kontaktnih leća.
Kanalizacijski mulj se rutinski odlaže na poljoprivrednom zemljištu te se koristi za kondicioniranje tla, omogućujući time mikroplastici ulazak u zemaljske, a zatim i u morske ekosustave, čiji potencijalni štetni učinci još nisu dovoljno istraženi.
Istraživači se nadaju kako će rezultati ove studije naići na odjek u javnosti, a posebno među proizvođačima kontaktnih leća. Za početak se posebno naglašava problem što proizvođači potrošačima najčešće ne pružaju informacije o najboljem ekološki prihvatljivom načinu zbrinjavanja kontaktnih leća nakon njihove upotrebe.
„Prvi jednostavan korak bio bi da proizvođači na pakiranju proizvoda istaknu informacije o tome kako pravilno odlagati kontaktne leće, odnosno naglasiti da ih je potrebno odložiti s drugim čvrstim otpadom. Poželjni dugoročni ishod bila bi proizvodnja leća od polimera koji su najpogodniji za korištenje, ali isto tako lako razgradivi ukoliko dospiju u okoliš“, izjavio je Halden.
S.F. / Ekovjesnik