Otpad se u Prelogu odvojeno prikuplja već deset godina, a danas ga razvrstava i svako kućanstvo u tom međimurskom gradu. U žute spremnike odlaže se PET ambalaža, plavi spremnici su namijenjeni za papir, smeđi za biootpad, a u crne se odlaže sav ostali miješani komunalni otpad – ili smeće kako ga u Prelogu zovu, sve ono što se ne može oporabiti.

U Hrvatskoj imamo dovoljno kapaciteta za posebne kategorija otpada, neke tvornice su čak prekapacitirane, odnosno dio otpada za preradu nabavljaju i iz susjednih država. Međutim, kapaciteti za obradu biorazgradivog otpada su problematični. Imamo svega 5-6 kompostana i to nedovoljnog kapaciteta.

Bez obzira koji smjer završe studenti dobivaju zvanje magistra inženjera inženjerstva okoliša, s određenom subspecijalnošću, bilo prema geoinženjerstvu, upravljanju vodama ili upravljanju okolišem. Završetkom diplomskog studija student je osposobljen upravljati okolišem na održiv način i preuzeti osobnu i timsku odgovornost za strateško odlučivanje i uspješno provođenje i izvršenje zadataka pri izradi elaborata, studija i projekata iz inženjerstva okoliša te primijeniti legislativu iz područja zaštite okoliša i preuzeti društvenu i etičku odgovornost za posljedice. 

Studija koja će se izraditi temeljem ovog sporazuma neće se moći napraviti bez postojanja Plana gospodarenja otpadom, a treba znati da CGO nije spalionica otpada nego je tu cijeli niz postrojenja i sustava za zbrinjavanje otpada, dok će se za ostatni otpad, koji ostaje nakon svake obrade, vjerojatno tražiti rješenje na državnoj razini, objasnili su predlagači uz napomenu da bi 79 posto otpada u ovom budućem CGO dolazilo s područja samog Zagreba, a 21 posto s područja Zagrebačke županije.

U sustavu zbrinjavanja otpada značajno mjesto zauzimaju reciklažna dvorišta na koja se privremeno prikuplja otpad prije daljnje prerade. Značajna sredstva za otvaranje reciklažnih dvorišta osiguravaju se iz EU fondova, a u Hrvatskoj je otvoreno više desetaka manjih reciklažnih dvorišta, smještenih uglavnom uz odlagališta. No u posljednje vrijeme otvaraju se reciklažna dvorišta koja će djelovati u sustavu županijskih centara za gospodarenje otpadom, a za cijelu Hrvatsku predviđeno je otvaranje čak 97 mobilnih ili fiksnih reciklažnih dvorišta

Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje vrijedan je 377.326.793,56 kuna, a sufinanciran je sredstvima EU u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u udjelu od  70,652%. U sufinanciranju sudjeluju još i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 19,348% te Zadarska županija i gradovi i općine na području Zadarske i dijela Ličko-senjske županije s 10%.

Imamo samo dva izgrađena centra izgrađeni sredstvima IPA-e. To su Kaštijun kod Pule te Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, ali još nemaju uporabne dozvole. Znači, nisu još u punom kapacitetu. Za centar Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije, a splitski Karepovac je samo smetlište, ne uređeni deponij. Za Split je jedino rješenje Lećevica.

U današnje vrijeme kada se velike količine otpada odlažu na odlagalištima otpada, uvelike je važna uporaba odlagališnog plina kao goriva.​

Priča o Ludbregu je u biti priča o tome kakva bi Hrvatska mogla biti, odnosno kakva može biti. U moru sumornih vijesti i događaja pravo je otkriće doći u sredinu u kojoj se mnogo toga kreće na bolje, gdje se vrijedno radi, stvara i ubiru rezultati.Ludbreg je ove godine hrvatski rekorder po povlačenju sredstava iz EU, a razvija se gospodarstvo, nezaposlenih gotovo da nema

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara obavijestio je javnost kako upravo završava ponovljeni natječaj te da uskoro kreću radovi na sanaciji otpada Karepovac na koje se godišnje istovari 250 tisuća tona otpada. Za ove je potrebe u splitskom proračunu osigurano 80 milijuna kuna, a budući da će prva faza sanacije Karepovca koštati oko 100 milijuna kuna, ostatak sredstava osigurat će Fond za zaštitu okoliša.