Zračna luka Beč nije samo važno austrijsko prometno čvorište, već i najveći poslodavac na istoku zemlje te vodeće poduzeće Donje Austrije. Broj putnika u stalnom je porastu, kvaliteta usluge oduvijek je na zavidnom nivou, a proširenjem Terminala 3 postići će se najviši međunarodni standardi.

Zahvaljujući ovoj liniji putnici iz Zagreba mogu u Beču nastaviti putovanje prema destinacijama diljem svijeta, dok se putnicima iz Austrije tijekom cijele godine nudi najbrža veza od Beča do Hrvatske. Pristupanjem Hrvatske Schengenu olakšalo se putovanje između ove dvije zemlje.

Putnici koji čekaju let u bečkoj zračnoj luci Schwechat sada se mogu opustiti i odmoriti u pametnim kabinama površine tri četvorna metra koje su opremljene ležajem, besplatnim internetom i suvremenim multimedijskim sustavom za slušanje glazbe ili gledanje filmova.

Krajem rujna bečki zoološki vrt Tiergarten Schönbrunn postao je bogatiji za dva člana rijetke vrste oklopnog guštera koji inače nastanjuje područje zapadne obale Južne Afrike, a izgledom podsjeća na zmaja.

Fond za pravednu tranziciju pomoći će državama članicama da ublaže socioekonomske utjecaje tranzicije na klimatsku neutralnost, priopćeno je iz Europskog parlamenta. Prijedlog uredbe usvojen je u utorak s 615 glasova za, 35 protiv i 46 suzdržanih.

Sljedeće godine zračna luka Schwechat trebala bi u pogon pustiti najveći solarni sustav u Austriji čija će ukupna površina odgovarati onoj 48 nogometnih igrališta

Europski parlament želi da se značajna sredstva dodijele Fondu za pravednu tranziciju kako bi se pomoglo regijama, industrijama i radnicima u prijelazu na energije budućnosti

Europarlamentarci započinju pregovore s Vijećem o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (FPT) koji bi trebao ublažiti socijalni učinak ekologizacije gospodarstva. Zastupnici su u srijedu 16. rujna s 417 glasova za, 141 protiv i 138 suzdržanih usvojili stajalište Parlamenta o Komisijinom prijedlogu o uspostavi FPT-a.

Na razini Europske unije zabranjuje se korištenje olovne sačme na rijekama, jezerima, poplavnim livadama i drugdje. Prema informacijama kojima raspolaže Udruga BIOM, Hrvatska je bila jedna od 18 članica EU koje su podržale ovakav iskorak prema zdravijem prirodnom okolišu.

U posljednjih 16 godina na hrvatskim vlažnim staništima ispucano je više od 80 tona otrovnog olova koje negativno utječe na prirodu i ljudsko zdravlje. Kod nas je zabrana korištenja olovne sačme u močvarnim staništima nastupila još 2010., ali, nažalost, samo na papiru. Udruga BIOM poziva hrvatsko Ministarstvo zdravstva da 3. rujna u Europskoj komisiji glasa za uvođenje zabrane olovne sačme u vlažnim staništima na europskoj razini.