Gradonačelnik Rima Roberto Gualtieri okušao se u berbi maslina na poljoprivrednom gospodarstvu Castel di Guido, najvećem javnom poljoprivrednom poduzeću u Europi kojim upravlja Grad Rim, te na društvenim mrežama predstavio projekt socijalne poljoprivrede. Nakon berbe maslina dio dobivenog maslinovog ulja podijelit će se socijalno najugroženijim rimskim obiteljima.

Nakon više od tri godine intenzivnih radova i investicije od 31,6 milijuna eura, uspješno je završena obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Hrvatske tvrtke koje su donirale najviše hrane u prošloj godini su Konzum, Kaufland i Sana Delikatese. Za svoje humanitarno djelovanje i društveno odgovorno poslovanje u utorak su u Bruxellesu primile priznanje „Najdonator“, koje šestu godinu za redom dodjeljuje hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

UniCompoST Split završio je s provedbom projekta „Mini akademija održivosti“ s ciljem razvoja zelenih vještina učenika u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kako bi kao aktivni dionici doprinijeli procesu zelene transformacije zajednice.

Dosad neviđene u takvim razmjerima u Sloveniji, poplave su potakle skupinu klimatskih aktivistkinja da pokažu svoju solidarnost s pogođenim zajednicama i zahtijevaju da europski čelnici ozbiljno djeluju protiv klimatske krize.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) poziva građane starije životne dobi s područja Zagreba i Zagrebačke županije, koji su ujedno korisnici nekih od socijalnih naknada ili mirovine u iznosu do 400 eura, na prijavu za korištenje besplatnih paketa za uštedu energije.

U sklopu priprema za dodjelu priznanja „Najdonator“ hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane, objavljeni su podaci o ukupnim prijavljenim donacijama u prošloj 2022. godini.

UniCompoST Split provodi projekt na području grada Splita pod nazivom „Mini akademija održivosti“ koji je financiran iz programa Europske snage solidarnosti Europske unije s ciljem jačanja zelenih vještina i kompetencija nužnih za zelenu transformaciju lokalne zajednice i primjenom u svakodnevnom životu, pri čemu su aktivnosti usmjerene prema učenicima osnovnih i srednjih škola.

Bili su heroji tijekom prvih mjeseci zdravstvene krize, a Francuzi su im pljeskali s prozora i balkona zbog njihovog požrtvovnog rada. Sada prosvjeduju na ulicama protiv mirovinske reforme. Medicinsko osoblje, smetlari i radnici u trgovinama dokazali su koliko je važan njihov rad, a sada se osjećaju iznevjereno zbog neispunjenih obećanja.

Park izbrisanih dobio je ime na prijedlog Amnesty International Slovenija i Civilne inicijative izbrisanih aktivista, a u njemu će se postaviti spomen obilježje svim „izbrisanim neslovencima“ koji su 1992. isključeni iz registra stanovništva.