Ove godine Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) obilježava se 1. kolovoza. Prema podacima mreže Global Footprint Network to znači da će sutra čovječanstvo iskoristiti sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu.

Stručnjaci predviđaju da će uz izostanak hitnog djelovanja sadašnje i buduće generacije iskusiti prehrambenu krizu neviđenih razmjera, a već sada stotine milijuna ljudi pati od kronične gladi. To je jedan od razloga zašto je ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša usredotočen na utjecaje degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije.

Žene obavljaju oko trećinu poslova povezanih s ribarstvom u Mediteranu i Crnom moru. To su podaci koje je otkrila nova studija „Žene u ribarstvu Mediterana i Crnog mora: uloge, izazovi i prilike“, koju je danas objavila Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u suradnji s Odjelom za ribarstvo i akvakulturu FAO-a.

Ove godine Dan ekološkog duga u svijetu obilježavamo 2. kolovoza, dok je Hrvatska u dug ušla još 29. svibnja 2023.

Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a 2022. godine pada na 28. srpnja ili dan ranije nego prošle godine. Preostali dio godine živjet ćemo na ekološki dug i nastavljat ćemo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

„Samo jedna Zemlja” bio je slogan Stockholmske konferencije, prve svjetske konferencije o zaštiti čovjekova okoliša održane 1972. godine. 50 godina kasnije, slogan još uvijek vrijedi i nikad nije bio aktualniji jer ovaj planet je naš jedini dom. Stoga se ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša želi naglasiti važnost kolektivnog i transformativnog djelovanja na globalnoj razini.

Dan planeta Zemlje je tijekom protekle 52 godine postao važan globalni događaj kojim se ukazuje na potrebu očuvanja i obnove našeg planeta. Iako se u svijetu uobičajeno organiziraju prosvjedi za konkretna djelovanja u području klimatske politike, kao i akcije sadnje drveća i čišćenja okoliša, Dan planeta Zemlje se u Zagrebu i njegovoj okolici „obilježava“ auto rally-jem čime se Hrvatska na svjetskom turističkom tržištu očito želi nametnuti kao „poželjna destinacija održivog turizma“.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

U sklopu ovogodišnje Akademije prirodnog graditeljstva sudionici će učiti čitati nacrte, temeljiti objekte, izrađivati drvene konstrukcije, graditi balama slame i konopljom, izrađivati zemljane žbuke, zelene krovove i krovove od slame, koristiti električne i ručne alate, graditi kamenom i ciglom, bojati prirodnim bojama, graditi učinkovite peći te uređivati okućnice i interijere.

U fokusu ZMAG-ove 4. Konvencije prirodnog graditeljstva teme su samoodrživog života, gradnja konopljom, slamom i zemljom te edukacija za prirodne graditelje