Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrili su kako se fitoplankton prilagođava jednom od najvećih izazova klimatskih promjena: smanjenju razine fosfora, vitalnog hranjivog elementa za održavanje života u oceanima. Ovo istraživanje predstavlja ključan korak u razumijevanju složenih odgovora morskog života na stresne uvjete u okolišu i nudi vrijedne uvide u buduće zdravlje naših oceana u suočavanju s kontinuiranim klimatskim promjenama.

Glavnu ulogu u ublažavanju posljedica globalnog zatopljenja igraju mikroorganizmi u oceanima, poznati kao fitoplankton. Fitoplankton su osnova morskog prehrambenog lanca i imaju ključnu ulogu u regulaciji biološke ugljikove pumpe oceana.

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog oceana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog onečišćenja oceana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti istrijebiti planktone. Najsitniji stanovnici svjetskih mora i oceana temelj su čitavog morskog hranidbenog lanca, ali i prava pluća našeg planeta jednako važna kao drveće.

Upravo objavljena 60-godišnja studija o planktonima otkrila je i mračnu istinu o povijesti plastičnog otpada u oceanima. Ovom studijom otkriveno je kako je sada već gorući globalni problem plastičnog onečišćenja oceana započeo još 1950-ih godina te se ubrzano pogoršavao tijekom proteklih šest desetljeća.

Klimatske promjene ugrožavaju naš planet na dalekosežne načine i utjecajem na sve ekosustave nikoga ne štede. Nova studija američkih znanstvenika otkriva kako će se zbog globalnog zatopljenja promijeniti čak i boja svjetskih mora.

Crnom ledenom kitu prijeti skoro izumiranje. Zbog nedostatka hrane u područjima gdje inače obitavaju, kitovi su krenuli na sjever u nezaštićena i njima nepoznata područja. Na tom putu često ugibaju zbog sudara s teretnim brodovima, a masovni izlov riba i rakova ograničava dostupne količine njihove hrane i u novim vodama. Situacija je ozbiljna, no istraživači tvrde da se crne kitove i dalje može spasiti počnemo li ispravno djelovati i to odmah!

Plaže kalifornijskog grada San Diega poznate su po takozvanim crvenim plimama kada voda oceana poprima tamno crvenu boju. Riječ je o nepredvidljivoj pojavi intezivnog cvjetanja dinoflagelata Lingulodinium polyedrum, a nakon skoro petogodišnjeg izostanka ove pojave, crvena plima se ponovno vratila, ovaj put uz blistave bioluminiscentne valove.

Britanski istraživači detaljnije su istražili kretanje sitnih račića, antarktičkih krila, u morima i oceanima. Ponašanje tih sitnih životinja unutar njihovih nakupina možda je ključ unapređenja metoda uklapanja ugljika u dubine oceana i smanjenja emisija stakleničkih plinova!