Globalno zatopljenje promijenit će čak i boju oceana
Utjecaji rastućih globalnih temperatura na fitoplanktonske zajednice pojačat će plave i zelene regije svjetskih oceana!
Klimatske promjene ugrožavaju naš planet na dalekosežne načine i utjecajem na sve ekosustave nikoga ne štede. Nova studija američkih znanstvenika otkriva kako će se zbog globalnog zatopljenja promijeniti čak i boja svjetskih mora.
Znanstvenici s američkog MIT-a objavili su 4. veljače ove godine u časopisu Nature Communications studiju kojom upozoravaju da će na velikom dijelu oceanske površine doći do promjene boje u intenzivnije plavu i zelenu, a sve zbog utjecaja rastućih globalnih temperatura na fitoplanktone koji sadrže klorofil te za život i rast zahtijevaju Sunčevu svjetlost.
Korištenjem računalnog modeliranja znanstvenici su simulirali kako će temperatura, oceanske struje i kiselost oceana utjecati na rast različitih vrsta fitoplanktona, kao i na način na koji apsorbiraju i reflektiraju svjetlost.
Njihovi rezultati pokazali su da će više od polovice svjetskih oceana promijeniti boju ako temperature morske površine nastave rasti pod „standardnim scenarijem“ od 3 °C do 2100. godine.
„Do kraja 21. stoljeća bit će vidljiva razlika u boji 50 posto oceana“, izjavila je Stephanie Dutkiewicz, glavna autorica studije te pročelnica Odjela za Zemlju, atmosferu i planetarne znanosti na MIT-u, u službenom priopćenju za medije.
Kada vodu karakterizira intenzivno zelena boja, to znači da u blizini površine raste mnogo fitoplanktona. Prema studiji, kako se temperature oceana povećavaju, zelene regije, poput onih u blizini polova, mogu se proširiti i na većim dubinama, budući da toplije temperature dovode do većih i raznovrsnijih cvjetanja fitoplanktona.
Nasuprot tome, kada je voda oceana posebno plava, manje je fitoplanktona. U plavim regijama, kao što su one suptropske, očekuje se da će voda postati još plavlja, što znači da se u takvim vodama nalazi još manje fitoplanktona, ali i ostalih oblika života općenito.
Implikacije ove studije mogle bi biti „vrlo ozbiljne“, kako je to Dutkiewicz navela u priopćenju. Naime, fitoplanktoni predstavljaju osnovicu hranidbenog lanca u moru, a njima se hrane zooplanktoni i mnoge veće vrste kao što su kitovi. „Različite vrste fitoplanktona drugačije apsorbiraju svjetlost, a ako klimatske promjene premjeste jednu zajednicu fitoplanktona kod druge, to će također promijeniti vrste hranidbenih mreža koje podržavaju“, rekla je Dutkiewicz.
Fitoplanktoni su također ključni u apsorpciji ugljikovog dioksida koji uzrokuje klimatske promjene. „Bez njih ne bi bilo života u oceanu“, rekla je Dutkiewicz za WBUR News. „Njihova izmjena ili potpuno uništenje dovelo bi da veće količine ugljika izlaze iz oceana i vraćaju se natrag u atmosferu, čime bi stvorili puno više problema nego što danas imamo.“
Amala Mahadevan, oceanografkinja u Oceanografskom institutu Woods Hole (WHOI), koja nije sudjelovala u izradi studije, pohvalila je rad MIT-ovih znanstvenika s ciljem razvoja nove metode za mjerenje zdravlja oceana. „Sadašnje metode praćenja fitoplanktona pokazuju samo informacije o lokalnim ili regionalnim promjenama, ali ovo novo istraživanje moglo bi pružiti bolju i jasniju sliku na mnogo većoj razini“, izjavila je Mahadevan.
Klara Perović / Ekovjesnik