Mikroorganizmi tla ubrzavaju globalno zatopljenje
Proces nastajanja ugljikovog dioksida djelovanjem mikroorganizama ubrzava se usporedno sa zagrijavanjem Zemlje i brže no što biljke uzimaju ugljik procesom fotosinteze
U jednoj žličici tla ima više mikroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži mnoštvo mikroorganizama odgovornih za većinu bioloških transformacija i razvoj hranjivih tvari koje olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. No, novo istraživanje pokazalo je da mikroorganizmi djeluju na ubrzanje fenomena globalnog zatopljenja te da, zahvaljujući njima, ugljik pohranjen u tlu ubrzano ulazi u atmosferu.
Povećanje stope pretvorbe ugljika iz tla u ugljikov dioksid
Ogroman spremnik ugljika pohranjen u tlu ulazi u Zemljinu atmosferu sve većom brzinom, najvjerojatnije kao posljedica povišenja temperatura, na što upućuju zapažanja prikupljena iz raznih ekoloških sustava na Zemlji. Nedavno istraživanje pokazalo je da su za takvu pojavu odgovorni zemljišni mikroorganizmi i njihov način reakcije na toplije temperature. Detritus, biološka masa nastala raspadanjem organizama, tkiva ili stanica, sadrži ugljik i hrana je mikroorganizama. Prilikom konzumacije detritusa, mikroorganizmi pretvaraju ugljik u ugljikov dioksid koji potom odlazi u atmosferu.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, znanstvenici su otkrili kako se proces nastajanja ugljikovog dioksida djelovanjem mikroorganizama ubrzava usporedno sa zagrijavanjem Zemlje i brže no što biljke uzimaju ugljik procesom fotosinteze. Istraživanje je pokazalo da je stopa po kojom mikrobi prenose ugljik iz tla u atmosferu porasla za 1,2 % u razdoblju od 25 godina, od 1990. do 2014. godine.
Iako to možda ne izgleda kao velika promjena, takav porast na globalnoj razini u relativno kratkom vremenskom razdoblju u povijesti Zemlje je ogroman. Nalaz, koji se temelji na tisućama znanstvenih zapažanja prikupljenih na stotinama mjesta širom svijeta, u skladu je sa znanstvenim predviđanjima u vezi odgovora koji Zemlja daje na povišenje temperatura.
„Ovo otkriće nije posljedica kontroliranog laboratorijskog eksperimenta, već je utemeljeno na zapažanjima u stvarnom svijetu“, rekao je prvi autor studije, Ben Bond-Lamberty iz istraživačkog centra JGCRI-a (engl. Joint Global Change Research Institute).
„Zemljišta širom svijeta reagiraju na globalno zagrijavanje, pretvarajući tako veće količine ugljika iz tla u ugljikov dioksid koji ulazi u atmosferu. Ovisno o tome kako bi druge komponente ciklusa ugljika u prirodi mogle odgovoriti na klimatsko zagrijavanje, ove promjene tla mogu potencijalno doprinijeti još većem povišenju temperatura“, dodao je Bond-Lamberty.
Neizvjesna sudbina ugljika iz tla
Globalno, tlo sadrži dvostruko više ugljika nego Zemljina atmosfera. Sudbina tog ugljika imat će veliki utjecaj na naš planet, a ključno pitanje je hoće li se ugljik iz tla zadržati u zemlji ili će ući u atmosferu kao ugljikov dioksid i tako utjecati na dodatno zagrijavanje Zemlje?
Kako bi se riješilo postavljeno pitanje, znanstveni tim se oslonio na podatke o respiraciji tla iz više od 1.500 studija diljem svijeta i na podatke prikupljene na više od 500 satelita koji bilježe informacije o temperaturi, kiši i drugim čimbenicima.
„Većina studija koja se bavi ovim pitanjem istražuje pojedinačna područja, ali u ovom slučaju postavlja se pitanje na globalnoj razini, a riječ je o ogromnoj količini ugljika. Mikroorganizmi imaju veliki utjecaj na svijet koji je vrlo teško mjeriti u tako velikim razmjerima“, izjavila je jedna od autorica studije, znanstvenica Vanessa Bailey.
Istraživanje se usredotočilo na fenomen poznat pod nazivom respiracija, odnosno „disanje tla“, koji opisuje kako mikroorganizmi i biljke u tlu uzimaju tvari poput ugljika kako bi preživjele, ispuštajući pritom ugljikov dioksid u atmosferu. Ono što su znanstvenici znali jest da se povećanjem temperature, povećava i respiracija tla. Znanstveni tim pod vodstvom Ben Bond-Lamberyja, pokušao je usporediti uloge dvaju glavnih sudionika ovog procesa, povećanog rasta biljaka i mikrobne aktivnosti.
Tim je otkrio sve veću mikrobnu aktivnost, čije je djelovanje nadmašilo sposobnost biljaka da apsorbiraju ugljik. U 25-godišnjem rasponu studije, udio mikrobne aktivnosti u respiraciji tla povećao se s 54 na 63 %. Toplije temperature mogu potaknuti veće mikrobno djelovanje, što može dovesti do većeg oslobađanje ugljika iz ugljičnih bazena na kopnu u zrak.
Klara Perović / Ekovjesnik