U novom istraživanju koje redefinira naše razumijevanje utjecaja virusa na okoliš, međunarodni tim istraživača, uključujući znanstvenike s Instituta Ruđer Bošković (IRB), otkrio je ključnu ulogu virusa u ciklusu metana na Zemlji.

Predstavljanje rezultata projekta PERSPIRE, punog naziva „Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama“, održat će se u petak 1. rujna 2023. na Institutu Ruđer Bošković (IRB).

Multidisciplinarni istraživački tim, predvođen znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (IRB), proveo je istraživanje mikrobnih zajednica u Plitvičkim jezerima s ciljem očuvanja prirode i slatkovodnih ekosustava.

S projektom „Kroz mulj i sluz…“ („Through Ooze and Slime…“) nizozemska umjetnica Maaijke Middelbeek poziva vas da u Galeriji na katu osjetite svijet onako kako ga osjećaju gljive, bakterije ili alge i ponovno se povežete s mikrokozmosom iz kojeg smo došli.

Kako se zajednice mikroorganizama prilagođavaju različitim sezonskim promjenama te kako to utječe na regulaciju hranjivih tvari, stabilnost i starenje ekosustava obalnih slatkovodnih jezera, samo su neka od pitanja koja je istraživao međunarodni interdisciplinarni tim predvođen istraživačima s Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama znanstvenika, u gustim se tropskim kišnim šumama također kriju potencijalne smrtonosne infekcije.

Njemački istraživači izvijestili su u časopisu „Frontiers in Microbiology“ da su identificirali soj bakterija koji je u stanju razgraditi plastiku na bazi poliuretana. Ovo otkriće moglo bi pružiti prijeko potrebno rješenje za recikliranje toksičnih materijala.

Za uočavanje mikroorganizama potrebni su snažni mikroskopi, a tek rijetki mikrobiolozi tvrde da znaju mnogo o većini njih. No, mikroorganizmi su ključni za borbu protiv klimatske krize, a rijetko su u središtu proučavanja klimatskih istraživanja, ističe tridesetak svjetskih znanstvenika predvođenih profesorom Ricardom Cavicchiolijem sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu.

Važno novo istraživanje daje nam razloga za dodatnu zabrinutost zbog posljedica plastičnog onečišćenja oceana. Istraživači su po prvi put proučavali utjecaj kemikalija iz plastičnih proizvoda na uobičajene bakterije koje su zaslužne za proizvodnju 10 % kisika u atmosferi.

Do oko 19 posto više ugljičnog dioksida nego što se ranije smatralo, prirodno se uklanja i skladišti ispod površine Zemlje između oceanskih jaraka i vulkanskih lanaca u unutrašnjosti kontinentalnog šelfa čime se sprječava dospijevanje stakleničkih plinova u atmosferu.