Vodeći hrvatski klimatolozi Lidija Srnec i Branko Grisogono za portal Dnevnik.hr govore o tome što se događa s klimom, tko je mijenja i kakav će utjecaj imati na naš život.

Više temperature utječu i na veću potrošnju energije potrebne za hlađenje što posljedično izaziva još više topline. Iako je klimatska kriza neosporno izazvana ljudskim utjecajem, čini se da ljudska domišljatost ipak nema granica pa već imamo prijedloge za rješavanje ovog problema.

Sve topliji svijet predstavlja sve veću mogućnost ekstremnih toplinskih valova, i to na više od jednog kontinenta istovremeno, te sve veću prijetnju svjetskoj sigurnosti hrane.

Rezultati nove španjolske studije upućuju da površinsko zagrijavanje oceana, kao posljedica antropogenog globalnog zatopljenja, mijenja globalnu valnu klimu čineći valove jačima, čime se valna snaga identificira kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena.

Stanovnici Los Angelesa, New Yorka, Londona, Madrida i Pariza se već duže vrijeme suočavaju s posljedicama porasta temperatura u svojim gradovima i problemom poznatijim kao efekt toplinskog otoka. Iako se neki od navedenih gradova s porastom vrućina pokušavaju boriti na razne načine – danima bez automobila, krovnim i vertikalnim vrtovima ili bijelim krovovima i prometnicama, temperature ipak neumoljivo rastu.